Ukazao je da bi Beogradu trebalo pokazati da Amerika nudi bolji model, od ruskih i kineskih ponuda.
"Od Drugog svjetskog rata, 75 godina, Beograd smo posmatrali kao specijalno mjesto gdje ne želimo rast ruskog uticaja. Danas vidimo tačno ona pitanja u pogledu kojih bi trebalo da budemo oprezni i spremni da nešto uradimo... Ne treba da budemo samo oprezni, već i da budemo spremni da pokažemo da mi nudimo bolji model i alternative. Nije dovoljno reći da ima problema u prihvatanju kineskih i ruskih prijedloga. Moramo da pokažemo da je ono što mi imamo bolje za Srbiju. I to će biti moja namjera, ako moja nominacija bude potvrđena", istakao je Hill.
Američki diplomata je tokom pretresa istakao da Sjedinjene Države i evropski partneri podržavaju razvoj Srbije kao moderne, prosperitetne zemlje koja je u miru sa susjedima.
"Srbija je ključna za stabilnost i napredak na Zapadnom Balkanu. Napredak Srbije je ključan za postizanje strateškog cilja Sjedinjenih Država da se revitalizuju naši evropski savezi, podrže demokratija i vladavina prava, unaprijedi ekonomska saradnja i rješavaju globalni i regionalni izazovi. Sjedinjene Države su i dalje posvećene produbljivanju bilateralnih odnosa sa Srbijom kroz dalju političku, ekonomsku i bezbjednosnu saradnju", poručio je Hill u Senatu.
Iskusni američki diplomata podsjetio je da je diplomatsku karijeru počeo u Beogradu, da je kasnije učestvovao u procesu koji je kulminirao Dejtonskim sporazumom, te da se vratio u region kao ambasador u tadašnjoj Makedoniji i preuzeo dodatnu odgovornost kao specijalni izaslanik za Kosovo od 1998. do 1999. godine.
Ukazao je da je jedan od najvažijih preduslova za članstvo Srbije u EU - normalizacija odnosa sa Kosovom.
"SAD snažno podržavaju dijalog uz posredovanje EU kao najbolju šansu za obje strane da prevaziđu razlike. Kao što je predsjednik Biden naveo, SAD vjeruju da je uzajamno priznanje najbolji način da se oslobodi evropski potencijal Srbije i ojača regionalna stabilnost i bezbjednost. Ako bude potvrđena moja nominacija, ohrabriću Srbiju da se ozbiljno i hitno angažuje da postigne kompromis", rekao je Hlil tokom pretresa.
U obraćanju je govorio i potrebi da se istraži smrt i kazne odgovorni za ubistvo braće Bitići, američkih državljana albanskog porijekla, za čije ubistvo 1999. članovi njihove porodice optužuju političkog funkcionera vladajuće Srpske napredne stranke Gorana Radosavljevića Gurija, nekada visoko pozicioniranog policijskog zvaničnika Srbije.
"Nastaviću da vršim pritisak da se sprovede puna istraga ubistva braće Bitići 1999. godine, trojice američkih državljana koji su ubijeni dok su bili u srpskom policijskom pritvoru. Posvećen sam tome da izvršim pritisak na srpsku vladu da osigura da se odgovorni privedu pravdi, bez obzira na rang i položaj", istakao je Hill u svom obraćanju.
Takođe, američki diplomata se u izlaganju dotakao i saradnje u oblasti ekonomije.
"Radiću na jačanju ekonomske budućnosti Srbije podsticanjem mjera kojima se osnažuje klima za međunarodne investicije, jača infrastruktura, poboljšava energetska raznolikost i bezbjednost. Gradi otpornost na štetni spoljni uticaj, između ostalog, Rusije i Kine. Srbija ima ogroman potencijal, sa obrazovanom i talentovanom radnom snagom. Firme sa sjedištem u SAD su tokom posljednjih 20 godina uložile više od 4 milijarde dolara u Srbiju i zapošljavaju oko 20.000 ljudi", podsjetio je Hill.
Rekao je da će, kao ambasador Srbije, nastaviti da podržava američke kompanije koje istražuju prilike za ulaganje u Srbiju.
"Konačno, ako moja nominacija bude potvrđena, dalje ću razvijati pozitivni zamah nedavnih bilateralnih odbrambenih konsultacija - prvih za pet godina - da bi proširio obostrano korisnu odbrambenu saradnju. Srbija je važan bezbjednosni partner SAD, naročito kroz 15 - godišnje partnerstvo sa Nacionalnom gardom Ohaja. Iako nije članica NATO, Srbija je aktivna u Partnerstvu za mir i dopinosi globalnoj bezbjednosti, kao jedna od evropskih zemlja koja najviše doprinosi mirovnim operacijama u EU i misijama UN po glavi stanovnika", zaključio je u izlaganju pred Odborom za spoljne poslove američkog Senata kandidat za američkog ambasadora u Srbiji - Christopher Hill.
U odgovoru na pitanja senatora, članova Spoljnopolitičkog odbora, Hill je rekao da ga zabrinjava niz pitanja u pogledu savremene Srbije i Balkana.
Među njima je situacija u Bosni i Hercegovini, za koju Hill ocijenio da je sve problematičnija zbog pokušaja Republike Srpske da se povuče iz zajedničkih institucija i samostalnog djelovanja srpskog člana predsedništva Milorada Dodika. Naglasio je da je suština Dejtonskog sporazuma da se promjene mogu sprovesti samo zajedno.
"Trebalo da blisko sarađujemo sa Srbima na zajedničkom stavu da moramo da podržimo jedinstvo Bosne. Srbi nemaju iluzije da ćemo se zalagati za neke jednostrane promjene u Bosni… Treba da stavimo do znanja da je budućnost Republike Srpske u Bosni, a ne u nekom drugom entitetu", naglasio je Hill i dodao da će, ako bude potvrđeno njegova nominacija, imati značajne razgovore o tom pitanju sa vladom u Beogradu.
"Važno da je da imamo jasne razgovore sa vladom u Beogradu da bi oni razumjeli da su naši napori u pogledu BiH i cijelog Balkana i dalje ozbiljni i da ćemo pažljivo pratiti ko pomaže da se stvari okrenu u pravom smjeru, a ko možda ne", naglasio je američki diplomata.
Komentarišući dijalog Srbije i Kosova, Hill je ocijenio da je izostanak napretka "frustrirajući" i naglasio da Evropska unija ne želi članice koje imaju problema sa susjedima. Poručio je da će biti važno pružiti pomoć Beogradu da riješi neka pitanja u odnosima sa Kosovom.
Prvi korak procesa
Pretres u Odboru za spoljne poslove Senata prvi je korak potvrde nominacije Christophera Hilla.
Da bi se to dogodilo, čime bi bili ispunjeni uslovi da preuzme funkciju najvišeg diplomatskog predstavnika SAD u Srbiji, o tome je potrebno i da se izjasne svi članovi Senata - gornjeg doma američkog Kongresa.
Hill iskusni je američki diplomata koji se na scenu vraća poslije desetogodišnje pauze. Tokom karijere bio je savremenik balkanskih kriza i angažovan na okončanju rata u Bosni i Hercegovini.
Micahel Kirby, bivši američki ambasador Sjedinjenih Države u Beogradu, u nedavnom razgovoru povodom Hillove nominacije ukazao da bi to mogao biti podsticaj Srbiji da ispuni obećano.
"Poruka je da je predsjednik Biden mnogo godina slušao kako Srbi govore da će uraditi određene stvari. Međutim, nisu uradili to što su obećali. Ovo je prilika da se to postigne. Administracija je ozbiljna, i vi se uozbiljite ili smo završili. Možda to treba uzeti u obzir. Stvari ne mogu beskonačno da traju", rekao je američki diplomata u penziji.
Takođe, Kirby je siguran da bi Hill mogao da bude od pomoći u unaprjeđenju dijaloga Kosova i Srbije ili pak pristupnom procesu Srbije ka Evropskoj uniji.
"Dijalog se ne vodi samo da bi ste razgovarali, već da bi ste taj razgovor i završili. Znači, preduzimamo korake do određenog cilja. A to su po mom mišljenju Srbija u Evropskoj uniji i nezavisno Kosovo. Trenutno, dijalog ne teče dobro iz niza razloga. I nije važno koji su to razlozi ako želimo da postignemo napredak. Mi to možemo da uradimo, i Srbija može sa Hillom i sa Sjedinjenim Državama", istakao je Kirby u nedavnom razgovoru za Glas Amerike povodom nominacije Hilla na ambasadorsku poziciju u Srbiji.
Amerika svjesna rizika na Zapadnom Balkanu
Hill je bio je aktivan i tokom kosovske krize koja je epilog dobila intervencijom dijela međunarodne zajednice 1999. godine - vojnom akcijom Sjevernoatlantske alijanse (NATO) u bivšoj Saveznoj Republici Jugoslaviji (SRJ).
Obavljao je i funkciju pomoćnika državnog sekretara za istočnoazijska i pacifička pitanja. Predvodio je američku delegaciju tokom pregovora sa predstavnicima Sjeverne Koreje o nuklearnom razoružavanju 2003.
"Ozbiljan je igrač, ekspert za Balkan, ali i više od toga", tim riječima je pretendenta na ambasadorsku funkciju u Srbiji u nedavnom razgovoru povodom objave o Hillovoj nominaciji za Glas Amerike, opisao Daniel Fried - jedan od američkih diplomata sa dugododišnjim stažom na Balkanu tokom devedesetih godina prošlog vijeka.
"Ne šaljete izvanredne ljude u mjesta za koja niste zainteresovani. To je signal da smo veoma svjesni rizika na Zapadnom Balkanu. Ne mogu da kažem da se time signalizira namera da se pokrene neki novi proces, ali znači da smo diplomatski spremni da to shvatimo ozbiljno", rekao je Fried u oktobarskom razgovoru za Glas Amerike.
Istim povodom, Daniel Serwer, profesor na vašingtonskom Univerzitetu John Hopkins i poznavalac balkanskih prilika, podsjetio je na Hillove bliske veze sa najviše rangiranim zvaničnicima aktuelne američke administracije.
"Hill je direktno povezan sa predsjednikom Bidenom i državnim sekretarom Blinkenom. Vjerovatno mu je lakši pristup do njih za razliku od drugih ambasadora. Mislim da to signalizira da su Amerikanci zainteresovani za postizanje pravih rješenja za Kosovo i Bosnu i Hercegovinu", rekao je tim povodom Server.
"Chris Hill nije stvorio probleme"
Nezanemarljivo je i da dio javnosti u Srbiji ime Christophera Hilla povezuje sa administracijom bivšeg predsjednika Billa Clintona, na koju građani ne gledaju sa simpatijama i povezuju je sa godinama sankcija, izolacije i naposlijetku NATO intervencijom na Kosovu.
Tome su prethodili neuspješni pregovori u Rambujeu u kojima je učestvovao Hill - primjenjujući svoju takozvanu šatl diplomatiju.
"Chris Hill nije stvorio probleme. Stvorio ih je Slobodan Milošević i Srbi to znaju. Ne krivite Hilla zato što je Milošević doveo do pogoršanja svega čega se dotakao. Ja se sjećam u moje vrijeme da je radikalan stav Kosovara bio Republika Kosovo. Sve što su željeli je da budu konstitutivna republika sa istim statusom kao Hrvatska. Nisu tražili nezavisnost. Ne krivite Chrisa Hilla za te odluke", podvukao je Fried - govoreći za Glas Amerike.
U zvaničnoj biografiji šezdesetdevetogodišnjeg diplomate navedeno je da je Hill tokom 2021. predavao u Školi međunarodnih i spoljnih poslova njujorškog Kolumbija univerziteta.
Prije povlačenja iz diplomatije 2010. Hlil je obavljao funkcije ambasadora u Iraku, Poljskoj i Makedoniji (danas Sjeverna Makedonija prim. nov).
U svojoj ranijoj diplomatskoj karijeri, ukazano je u biografiji, Hill je bio član pregovaračkog tima koji je doprinio postizanju Dejtonskog sporazuma - čime su okončani ratni sukobi u Bosni i Hercegovini.
Uz to Hill, kao američki ambasador u tadašnjoj Bivšoj Jugoslovenskoj Republici Makedoniji, bio je angažovan i kao specijalni američki izaslanik za Kosovo, u vrijeme napetosti i sukoba 1998. i 1999. godine.
Posebno je bio angažovan u uspostavljanju komunikacije između lidera kosovskih albanaca Ibrahima Rugove i tadašnjeg jugoslovenskog vrha na čelu sa Slobodanom Miloševićem.