Ovaj potez bugarskih parlamentaraca pobudio je nove nade da blok sada može nastaviti sa svojim planovima širenja na Zapadni Balkan usred ruskog rata u Ukrajini.
Bugarski parlament podržao je tzv. francuski prijedlog za rješavanje spora sa Sjevernom Makedonijom. Zastupnici u Evropskom parlamentu usvojili su odluku kojom se nalaže Vladi da odobri prijedlog, ali samo ako bude izmijenjen kako bi se ispunili određeni uslovi.
Takozvani francuski prijedlog predviđa da Evropska komisija bude garant provedbe. Ova opcija postala je poznata kao "francuski prijedlog" jer je došla tokom francuskog predsjedanja Vijećem EU.
Francuska, koja trenutno predsjedava Evropskom unijom (EU) po principu rotirajućeg predsjedništva, ove sedmice je uložila posljednje napore da riješi etnički i kulturni spor između Bugarske i Sjeverne Makedonije koji je bio povod za ulaganje veta.
Bugarska vlada je insistirala da Sjeverna Makedonija službeno prizna da njezin jezik ima bugarske korijene, da u svom ustavu prizna bugarsku manjinu i ukine "govor mržnje" protiv Bugarske. Sjeverna Makedonija je rekla da njen identitet i jezik nisu predmet za raspravu.
Prema francuskom prijedlogu, Sjeverna Makedonija bi u preambuli svog ustava morala priznati da su Bugari jedna od konstitutivnih etničkih grupa u zemlji. Sjeverna Makedonija je na samitu lidera EU u četvrtak, 23. juna jasno dala do znanja da je francuski prijedlog "neprihvatljiv" u svom sadašnjem obliku.
Bugarski parlament je 24. juna podigao veto sa 170 glasova za i 37 glasova protiv te 21 suzdržanim.
Zastupnici su glasali da dopuste vladi da ukine veto nakon izmjena u okvirnom tekstu koji bi garantovao prava Bugara u zemlji kroz ustavne promjene i obavezao Skoplje na održavanje dobrih odnosa s Bugarskom.
Okvir takođe ne bi trebao da sadrži nikakvu referencu koja bi mogla sugerisati da Bugarska priznaje makedonski jezik, prema priloženim uslovima.
"Ovo je najbolja ponuda koju je Bugarska do sada dobila. Pruža evropske garancije da će bugarski interesi biti zaštićeni", rekla je Elisaveta Belobradova, zastupnica iz stranke Demokratska Bugarska.
Bugarski saveznici u EU i NATO-u zalažu se za rješenje koje će ojačati evropsku perspektivu Skoplja i ograničiti ruski uticaj na Zapadnom Balkanu.
"Dobrodošlica za odluku partija u parlamentu koja daje mandat za odobrenje prijedloga. Sada nam je potrebna odluka EU za održavanje prve međuvladine konferencije. Evropa ide dalje!", napisao je na Twitteru Oliver Varhelyi, evropski komesar za proširenje, povodom odluke bugarskih parlamentaraca.
Sjeverna Makedonija ima status kandidata za EU već 17 godina i dobila je zeleno svjetlo 2020. za početak pregovora o pristupanju, iako nije određen datum za početak pregovora.
Suzdržanost EU u pogledu proširenja usporila je napredak prema članstvu grupe balkanskih zemalja - Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije - što je dovelo do razočaranja među njima u pogledu izgleda da se pridruže klubu.
Vlada premijera Kirila Petkova srušena je u srijedu (22. juna), nakon što je njegova klimava koalicija izgubila većinu, najviše zbog optužbi da je zanemario nacionalne interese u nastojanju da se ukine veto.
Stav EU prema širenju na istok promijenio se nakon ruske invazije na Ukrajinu nakon godina otpora potencijalnim novim članicama.