Berton je u intervjuu Balkanskoj istraživačkoj mreži Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) rekao da je na kraju dvogodišnjeg mandata zabrinut zbog “nedovoljne pravde” koja je ostvarena za žrtve ratnih zločina skoro četvrt stoljeća nakon kraja sukoba.
“Žrtve i njihove porodice trebaju da vide pravdu u ovim slučajevima. Tempo rješavanja predmeta je prespor, procenat osuđujućih presuda je prenizak i ono što je Tužilaštvo BiH obećalo da će uraditi – a to je da će prebaciti jedan dio preostalih predmeta na sudove u entitetima i Brčko distriktu – nije urađeno u skladu s dogovorom koji smo imali”, kazao je Berton.
Kako bi unaprijedila rad Tužilaštva BiH na predmetima ratnih zločina, Misija OSCE-a izdala je više preporuka, od kojih se, prema riječima Bertona, najviše njih odnosi na kvalitetniji menadžment tužilaca, jasnije raspodjele poslova, kao i uklanjanje nedostataka u pisanju optužnica.
“U Tužilaštvu BiH preporučili smo ponovno osnivanje regionalnih timova koji su ranije postojali kako bi se zadržala ekspertiza za određeno područje u BiH. Smatram i da je dio problema u menadžmentu, a dio problema je svakako u kvalitetu optužnica koje se podižu – tako da mislim da tu imamo problem”, pojasnio je Berton.
Šef Misije OSCE-a pozvao je i Parlamentarnu skupštinu BiH da, nakon više od godinu dana, konačno usvoji Revidiranu strategiju za rad na predmetima ratnih zločina – kako bi se ubrzao proces raspodjele preostalih predmeta između državnog i entitetskog nivoa.
Prema Revidiranoj strategiji – koju je VSTV podržao prije godinu dana – svi predmeti ratnih zločina trebali bi biti procesuirani do 2023. godine, s tim da će najsloženiji biti zadržani na državnom, a svi ostali poslati na entitetske sudove.
Zastoj u usvajanju ovog dokumenta, prema Bertonu, proističe iz pogrešne percepcije da se nedovoljno procesuiraju predmeti iz kategorije “A” Haškog tribunala.
“Kategorija ‘A’ ne odnosi se na složenost predmeta, već znači da se radi o predmetima koji su spremni za podizanje optužnice. Dakle, dokazi su prikupljeni, tako da, u momentu kada su analizirani, bili su spremni za podizanje optužnice. Naša analiza pokazuje da je Tužilaštvo BiH procesuiralo veći broj ovih predmeta i za nas ne postoji razlog da se Revidirana strategija za rad na predmetima ratnih zločina ne usvoji i pozivamo Vijeće ministara da to učini”, rekao je Berton.
Manje optužnica za korupciju
Neadekvatni rezultati pravosuđa ostvareni su, prema Bertonu, i u procesuiranju korupcije, posebno u Tužilaštvu BiH i Specijalnom tužilaštvu u Republici Srpskoj.
“Oni su podigli manji broj optužnica, posebno protiv visokorangiranih počinilaca, u odnosu na neka tužilaštva na kantonalnom nivou. U našem nedavnom izvještaju dali smo 15 konkretnih prijedloga i žao mi je da kažem da, od tih 15 prijedloga, u 13 njih su institucije uradile vrlo malo ili nimalo da unaprijede situaciju. Očito je da je povjerenje u pravosuđe na jako niskom nivou i način da se to unaprijedi jeste da konačno dobijemo neke presude protiv visokorangiranih počinilaca, kako bi ljudi unutar sistema pravosuđa bili odgovorni za svoja djela”, rekao je on.
Na pitanje kako bi, s obzirom na loše rezultate u procesuiranju korupcije i ratnih zločina, ocijenio dosadašnji rad glavne tužiteljice Državnog tužilaštva Gordane Tadić, Berton je odgovorio da “problemi datiraju i iz vremena prije nego što je trenutna glavna tužiteljica stala na čelo organizacije”.
“Problem ne postoji samo posljednjih par godina, i mislim da nam to ukazuje na neke dublje sistemske probleme unutar Tužilaštva BiH”, kazao je on.
VSTV zarobljen u politici
Uz Tužilaštvo BiH, Berton je posebno izdvojio izazove u VSTV-u, za koje je rekao da je postalo “nesumnjivo politizirano tijelo”.
“U ovom trenutku nije moguće razgovarati o VSTV-u kao instituciji bez političkog uticaja. Nedavno, kao što znate, naša Misija, u saradnji s Evropskom unijom i Ambasadom Sjedinjenih Američkih Država, poslala je VSTV-u pismo čiji je cilj bio da adresira pitanja transparentnosti i odgovornosti posebno kada se razgovara o praksama imenovanja, koja se nisu uvijek činila kao da su zasnovana na zaslugama. Zatim da adresiramo probleme u vezi sa evaluacijama performansi tužilaca i sudija, ali i transparentnosti u vezi s prijavom imovine – tako da svi prijave ono što posjeduju”, kazao je Berton.
Na pitanje o skandalu u aferi “Potkivanje” koji je obilježio ovu godinu nakon što su novinari Žurnala objavili snimak predsjednika VSTV-a Milana Tegeltije, Berton je rekao da svaka takva situacija “umanjuje reputaciju i uzrokuje smanjenje povjerenja javnosti”.
“Ono što smo rekli u vezi s gospodinom Tegeltijom i Disciplinskom komisijom jeste da pravni okvir definitivno predviđa odgovornost bilo kojeg člana VSTV-a, uključujući predsjednika, tako da je za nas najproblematičniji dio ovoga bio momenat u kojem je Disciplinska komisija rekla da nije mogla donijeti odluku u vezi s ovim, i u tom smislu to je stavilo Milana Tageltiju iznad zakona, i to jednostavno nije u redu”, kazao je Berton.
Nedostatak povjerenja javnosti u pravosuđe uzrokovan je, osim slabijim rezultatima i aferama, i netransparentnim radom pravosuđa i tenzijama s medijima, smatra Berton.
“Postoji, kao što ste rekli, težak odnos pravosuđa s nekim medijima. Moje rješenje, da se nalazim na njihovom mjestu, bilo bi – ako žele da unaprijede taj odnos, da se prestanu stalno samo braniti kada dožive kritike, već da prihvate te kritike i da to urade na transparentan način, da razgovaraju s medijima i ljudima koji izriču te kritike, i na taj način će možda moći da ponovo izgrade narušeno povjerenje građana”, zaključio je Berton.