"Mogu vam reći da što se tiče takozvanog govora deset, koji je redovna pojava, Kina ne bi trebala da ga koristi ni na koji način kao izgovor za provokativne akcije", rekao je Blinken novinarima na konferenciji za novinare u Vientianeu u Laosu.
Mislio je na 10. oktobar, poznat kao Dan dvostrukih deset, kada Tajvan slavi osnivanje Republike Kine 1912. godine, samo nekoliko mjeseci nakon ustanka koji je počeo 10. oktobra 1911. godine.
Narodna Republika Kina slavi svoj nacionalni dan 1. oktobra, obilježavajući osnivanje zemlje 1949. godine.
Kina je nastavila da pojačava svoje vojne prijetnje Tajvanu, nakon govora predsjednika Lai Ching-tea u četvrtak, koji je odbacio kinesku tvrdnju o suverenitetu nad ostrvom.
Blinken je bio u Vientianeu na sastancima sa liderima iz Asocijacije nacija jugoistočne Azije i učestvovao je na samitu Istočne Azije.
Rekao je da postoji snažna želja među svim zemljama ASEAN-a, zajedno sa ostalim prisutnima, da održe mir i stabilnost širom Tajvanskog moreuza, pri čemu nijedna strana ne poduzima radnje koje potkopavaju status quo.
Ranije u petak, Tajvan je otkrio 20 kineskih vojnih aviona i 10 pomorskih brodova oko Tajvana. Trinaest letjelica je prešlo srednju liniju i ušlo u sjevernu i jugozapadnu zonu protuzračne obrane Tajvana, prema objavi tajvanskog ministarstva odbrane na platformi društvenih medija X.
20 PLA aircraft and 10 PLAN vessels operating around Taiwan were detected up until 6 a.m. (UTC+8) today. 13 of the aircraft crossed the median line and entered Taiwan’s Northern and southwestern ADIZ. We have monitored the situation and responded accordingly. pic.twitter.com/rOFnL9fkbh
— 國防部 Ministry of National Defense, ROC(Taiwan) 🇹🇼 (@MoNDefense) October 11, 2024
Između srijede i četvrtka, Tajvan je također otkrio 27 kineskih vojnih aviona, devet pomorskih brodova i pet službenih brodova.
U Pekingu su kineski zvaničnici rekli da Tajvan "nema takozvani suverenitet".
Mao Ning, glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova, osudio je Laija, optužujući ga da ima "zlu namjeru da poveća tenzije u Tajvanskom moreuzu zbog svojih sebičnih političkih interesa".
Tajvan je na vlasti od 1949. godine, kada su komunisti Mao Cetunga preuzeli vlast u Pekingu nakon što su u građanskom ratu porazili nacionaliste Čang Kaj Šeka Kuomintanga, što je dovelo do preseljenja nacionalista na ostrvo.
Washington je promijenio svoje diplomatsko priznanje iz Tajpeja u Peking kako bi se suprotstavio tadašnjem Sovjetskom Savezu 1979. godine.
Od tada, odnosi između SAD-a i Tajvana su uređeni Zakonom o odnosima s Tajvanom koji je Kongres usvojio u aprilu 1979. godine, prema kojem SAD obezbjeđuju odbrambenu opremu Tajvanu.
U septembru je tajvanski predsjednik Lai rekao da ako su pretenzije Kine na Tajvan zaista zasnovane na zabrinutosti oko teritorijalnog integriteta, ona bi također trebala nastojati da povrati 600.000 kvadratnih kilometara zemlje koju je ustupila Rusiji u 19. vijeku - područje gotovo veličine Ukrajine.