Blinken odlučio da ne koriguje vojnu pomoć Izraelu

Američki sekretar Antony Blinken

Američki državni sekretar Antony Blinken odlučio je da za sada neće korigovati vojnu pomoć Izraelu, izvijestio je u utorak Axios pozivajući se na dva neimenovana američka zvaničnika.

Zvaničnici su također naglasili da SAD žele vidjeti više koraka za rješavanje humanitarne situacije u Gazi u narednim danima, navodi se u izvještaju.

Administracija predsjednika Joea Bidena rekla je Izraelu u pismu od 13. oktobra da dugogodišnji američki saveznik mora poduzeti korake u roku od 30 dana u vezi s nizom mjera ili rizikom ograničenja američke vojne pomoći.

Bidenova administracija u utorak je saopštila da je Izrael postigao dobar, ali ograničen napredak kada je riječ o povećanju humanitarne pomoći Gazi i da zbog toga neće ograničiti isporuke oružje izraelskim vlastima.

Humanitarne organizacije međutim tvrde da je situacija gora sada nego u bilo kojem trenutku od početka rata u oktobru prošle godine.

Portparol State Departmenta Vedant Patel rekao je novinarima da dosadašnji napredak mora da bude ojačan i održiv, ali da u ovom trenutku Amerika ne procjenjuje da je Izrael prekršio američki zakon kojim se od zemalja koje dobijaju vojnu pomoć zahtijeva da poštuju međunarodno humanitarno pravo i da ne sprječavaju isporuku humanitarne pomoći.

„Ukupna humanitarna situacija u Gazi i dalje je nezadovoljavajuća. Međutim, u kontekstu pisma, to nema veza sa tim da li je nama nešto zadovoljavajuće ili ne, već sa potezima koje vidimo. A za poteze koje smo vidjeli, mislimo da su koraci u pravom smjeru. Želimo da vidimo više koraka. Žeimo da se ti koraci održe u značajnom vremenskom periodu i da na kraju daju rezultate”, rekao je Patel.

Međutim, međunarodne humanitarne organizacije navode da Izrael nije ispunio američki zahtjev da dozvoli veći humanitarni pristup Pojasu Gaze, a eksperti upozoravaju na glad na sjeveru enklave.

Osam organizacija navelo je u izvještaju u utorak da Izrael „ne samo da nije ispunio američke kriterijume” već je preduzeo i akcije koje su „dramatično pogoršale situaciju na terenu, naročito na sjeveru Gaze”.

Prepreke isporukama pomoći bile su očigledne ove nedjelje. Nakon što je izraelska vojska dozvolila isporuke sjevernom dijelu Gaze - praktično odsječenom više od mjesec zbog izraelske opsade, Ujedinjene nacije su saopštile da ne mogu da isporuče većinu pomoći zbog nestabilne situacije i ograničenja koja su uspostavili izraelski vojnici na terenu.

Na jugu, stotine kamiona zaglavljene su na granici zato što UN ne može da dođe do njih da distribuira hranu, takođe zbog bezakonja, krađe i izraelskih vojnih restrikcija.

Izrael je najavio niz koraka, čiji efekti još nisu poznati. U utorak je otvorio novi prelaz u centralnoj Gazi, za ulazak pomoći. Najavio je i manje proširenje priobalne humanitarne zone gdje su šatorski kampovi sa stotinama hiljada Palestinaca.

Izrael je prošlog mjeseca pokrenuo veliku ofanzivu na sjeveru palestinske enklave, tvrdeći da su se ekstremisti iz Hamasa pregrupisali u tom području. U operaciji su poginule stotine ljudi, dok su desetine hiljada raseljene.

Od oktobra do početka novembra, Izrael nije dozvoljavao isporuke hrane u to područje, u kojem su ostale desetine hiljada civila uprkos naredbama za evakuaciju. Prošle nedjelje je dozvolio da 11 kamiona uđe u Beit Hanun, jedan od najteže pogođenih gradova na sjeveru.

Međutim, Svjetska organizacija za hranu saopštila je da su izraleski vojnici primorali vozače kamiona da istovare teret prije nego što je došao do skloništa u gradu.

U oktobru je u Gazu ušlo samo 34.000 tona hrane, trećina od pomoći isporučene mjesec prije toga, pokazuju izraelski podaci.