Njegovo obraćanje bilo je edukativno predavanje o napretku nauke i društva uopšte, očekivanjama od nauke u narednom periodu, ali je također skrenuo pažnju na stvari bliske njegovom srcu – dešavanjima u nerazvijenim dijelovima svijeta i tome kako se može poboljšati život u zemljama Trećeg svijeta.
U govoru je naglasio orijentiranost Fondacije Bill i Melinda Gates da sarađuje sa vladama i neprofitnim organizacijama koje bi orkestirale djelovanje Fondacije u dostizanju boljeg kvaliteta života i u nerazvijenim zemljama. Također, naglasio je i napore Fondacije u reakcijama na izbijanje epidemije COVID-19, izazvane novim koronavirusom koji se sada službeno zove SARS-CoV-2 (prije se zvao 2019-nCoV) kao i uopšte u segmentu zdravstva.
„Već u samom početku nakon osnivanja Fondacije Bill i Melinda Gates, fokusirali smo se na eliminiranje razlika, naročito razlika u zdravstvu, u zemljama u razvoju. Smatrali smo da ovdje možemo napraviti veliku razliku te da smo u stanju potrebne lijekove staviti na raspolaganje djeci širom svijeta“.
Jedna od stvari koja je fascinatna vezano za djelovanje Billa Gatesa i njegove fondacije jeste to da se kao osoba iz IT industrije nije fokusirao na širenje i promociju visoke tehnologije i informatike nego je shvatio da ono što je zemljama u razvoju najpotrebnije jeste bolji zdravstveni sistem i smanjenje mortaliteta djece.
Gates se naročito zadržao na činjenici kako veliki broj smrtnih slučajava novorođenčadi u svijetu bude uzrokovano sepsom i usljed preranog rođenja, a velik broj smrti djece do 5 godina u svijetu je uzrokovan akutnim respiratornim infekcijama, zaraznim bolestima, poput morbila i, u tropskim područjima, malarijom, drugim tropskim bolestima te anemijom srpastih ćelija.
Malarija, bolest na koju mi često zaboravljamo jer nas ne dotiče, jedna je od najvećih pošasti u zemljama Trećeg svijeta i uzrokuje mnogo patnje. Međutim, danas su tehnike editovanja gena dozvolile mogućnost kontrole populacija komaraca koji prenose uzročnika malarije na način koji nije bio zamisliv prije samo 10 godina.
„Nedavno su se dogodila velika otkrića poput tehnika editovanja gena uključujući CRISPR i njih bi, za veoma nisku cijenu, trebali iskoristiti za bolju dijagnostiku i bolju terapeutiku te sticanje boljeg razumijevanje kako stvarati vakcine. To će, u jednom trenutku omogućiti da se neka vakcina izradi za samo par mjeseci umjesto za nekoliko godina“, istakao je Gates, dodavši kako je potrebno da tim tehnikama i znanjem potrebno da stvaramo i vakcine za bolesti koje pogađaju siromašne i zemlje u razvoju.
Upravo ove bolesti pogađaju one najsiromašnije, a često su zapostavljene u farmaceutskom smislu, ali i od strane zdravstvenih sistema, i premda ima dosta istraživanja ovih bolesti, ima malo rješenje za umanjenje patnje. Jedna od rijetkih tropskih bolesti za koju se kontinuirano traže rješenje jeste malarija, ali nakon nje ostaje niz bolesti, pogotovo parazitskih tropskih bolesti, koje devastiraju ugrožene populacije i najviše pogađaju djecu.
I dalje su malarija i AIDS one bolesti koje imaju veliki utjecaj na stanovništvo u siromašnim dijelovima svijeta, posebno tropskom i suptropskom pojasu, ali Gates je istakao još jednu veoma problematičnu bolest koja ostavlja dubok trag na kvalitet života u ovim područjima: anemiju srpastih ćelija.
Za razliku od malarije i AiDS, ova bolest nije izazvana ni parazitom, ni virusom: radi se o nasljednoj bolesti eritrocita - crvenih krvnih zrnaca, u kojoj oni zbog genetičke mutacije dobijaju drugačiji oblik, sličan polumjesecu. Hemoglobin kod ovih eritrocita ima drugačiju strukturu i oni nemaju potrebnu elastičnost te ne mogu promijeniti oblik kada prolaze kroz uske kapilare, što na kraju dovodi do ponavljanih ishemija, praćenih bolnim napadima. Životni vijek osoba sa anemijom srpastih ćelija je znatno skraćen, a djeca sa ovom bolešću često ne dočekaju svoj peti rođendan.
Upravo je zbog ovog i mnogih drugih stanja Gates dobar dio govora posvetio istoriji, principima i njegovoj viziji za tehnologiju editovanja gena.
„Vizija je da se stvore in-vivo tehnike editovanja gena koje bi pomoću jedne jedine injekcije, koristeći faktore koji edituju gene stanica krvne loze već u koštanoj srži, bile veoma efikasne“, kazao je Gates, dodavši da se ambicije kreću i ka razvijanju sličnih lijekova za AIDS i malariju te da je svjestan da se radi o visoko postavljenoj letvici, ali je izrazio vjeru kako je sve to moguće i kako treba uložiti napore i sredstva u takva istraživanja.
Gatesova fasciniranost biotehnologijom kao i njegovo duboko shvatanje aplikativnih mogućnosti različitih proizvoda biotehnologije, ogleda se i u njegovoj pohvali neinvazivnih prenatalnih testova koji omogućavaju da se uzimajući krv majke napravi biološki skrining DNK djeteta u potrazi za fatalnim mutacijama. Također, još jedno područje istraživanje koje njega lično interesuje jeste i istraživanje mikrobioma, i to posebno veza sastava mikrobioma i rizika za prijevremeni porođaj, koji ugrožava zdravlje i prosperitet djeteta, ali i mikrobiom kao jedan od puteva borbe sa pothranjenošću koja je i dalje jedan od vodećih problema u svijetu.
Njegov stav je da bi kombinacija umjetne inteligencije, mašinskog učenja i različitih metoda iz biotehnološke domene mogla napraviti drastičnu razliku za veliki dio čovječanstva i da su ove tehnologije zamajac napretka civilizacije. Vjerovati je da će buduća ulaganja i interesovanja Fondacije Bill i Melinda Gates biti usmjerena upravo na ovu stranu – digitalne tehnologije, dubinska istraživanja bolesti i biotehnologija u cilju stvaranja višeg standarda života u zemljama u razvoju, ali i u čitavom svijetu.