„Uopšteno govoreći, mi očigledno shvatamo odgovornosti Kongresa za nadzor veoma, veoma ozbiljno”, rekao je John Kirby iz Savjeta za nacionalnu bezbjednost odgovarajući na pitanje Glasa Amerike tokom brifinga u Bijeloj kući u četvrtak. „Činimo sve što možemo da na odgovarajući način informišemo i konsultujemo se sa Kongresom dok pružamo stranu vojnu pomoć drugim zemljama, uključujući Izrael.”
Grupa senatora iz vlastite stranke predsjednika Joea Bidena, na čelu sa senatorom Timom Kaineom, radi na izmjeni odredbe u zakonu o dodatnom finansiranju nacionalne sigurnosti.
Kaine želi blokirati zahtjev administracije koji bi omogućio prodaju vojne opreme i oružja u vrijednosti oko 3,5 milijardi dolara Izraelu bez obavještavanja zakonodavaca.
Ako zahtjev administracije bude odobren, izuzeće od zahtjeva o obavještavanju Kongresa dodatno bi smanjilo moć zakonodavaca da nadziru transfer oružja u Izrael.
Administracija je već dva puta zaobišla standardni period od 15 dana za kongresnu reviziju od izbijanja rata u Gazi, 9. decembra šaljući vojnu opremu u vrijednosti 147,5 miliona dolara i 29. decembra u vrijednosti 106 miliona dolara.
U tim slučajevima, američki državni sekretar Antony Blinken pozvao se na rijetko korišteni "autoritet za hitne slučajeve" da bi odobrio trenutnu prodaju oružja.
Odvojeno od Kaineovog amandmana je rezolucija koju je predstavio demokratski senator Bernie Sanders i koja zahtijeva da Bidenova administracija izvijesti o tome je li Izrael počinio bilo kakva kršenja ljudskih prava u Gazi kako bi osigurao da su transferi oružja i pružena vojna pomoć u skladu sa američkim zakonom i međunarodnim pravom. Kongres će glasati o rezoluciji sljedeće sedmice.
Nema naznaka kršenja
Kirby je insistirao da se strana vojna pomoć administracije Izraelu vrši u skladu sa "namjerom i duhom zakona". Ponovio je da, dok administracija poziva vladu premijera Benjamina Netanyahua da smanji civilne žrtve, Washington ne procjenjuje aktivno da li Izrael krši zakone o oružanom sukobu jer "ne vidi nikakve naznake" takvog kršenja od strane Izraelskih odbrambenih snaga u vođenju svoje vojne kampanje protiv Hamasa.
On nije želio potvrditi da li se Izrael pridržava istog standarda odgovornosti kao i druge zemlje koje primaju američko oružje, ali je rekao da je administracija "bila vrlo jasna" u pogledu svojih očekivanja o tome kako da se koristi američko oružje.
Bidenova administracija postavila je smjernice za poboljšanje mehanizama kako bi se osiguralo da se američko oružje ne koristi za nanošenje štete civilima, dijelom kao odgovor na korištenje hitnih ovlasti od strane Trumpove administracije 2019. kako bi se zaobišao Kongres u prodaji oružja Saudijskoj Arabiji, Ujedinjenim Arapima Emirates i Jordanu. Trumpova administracija je tada tvrdila da prijetnja iz Irana predstavlja odgovarajuću hitnu situaciju.
Pod pritiskom
U decembru je grupa - koju predstavljaju desetine hiljada advokata, lidera civilnog društva i aktivista iz raznih zemalja - podnijela podnesak da podrže tužbu palestinskih organizacija za ljudska prava i američkih građana sa članovima porodica pogođenim tekućim napadom Izraela. Tužba tereti Bidena, državnog sekretara Antonyja Blinkena i ministra odbrane Lloyda Austina da nisu "spriječili genocid koji se odvija" u Gazi.
Bidenovi politički imenovani i zvaničnici administracije podnijeli su ostavke u znak protesta zbog Bidenove čvrste podrške Izraelu, uključujući Josha Paula, bivšeg direktora za kongresne i javne poslove u birou State Departmenta koji se bavi prometom oružja, koji je napustio funkciju u oktobru.
"Ako pogledate stav SAD-a o invaziji Rusije na Ukrajinu i njihovoj upotrebi oružja za napade na bolnice, za udar na elektroenergetsku mrežu, SAD žure da izdaju saopštenja u kojima osuđuju takve napade", rekao je Paul za Glas Amerike. "U slučaju Izraela, to je naravno naše oružje koje se koristi. Nezamislivo je da ne provodimo istu vrstu analize."
Brzi transfer oružja u Izrael podržava Michael Makovski, predsjednik Jevrejskog instituta za nacionalnu sigurnost Amerike, lobističke grupe koja ima za cilj da unaprijedi "snažne američko-izraelske sigurnosne odnose".
"Najhitnija potreba Izraela je vrijeme," rekao je Makovski. "Izraelu je također potrebna velika količina municije. Da bi održao svoju kampanju protiv Hamasa i bio spreman ako Hezbolah, teroristički iranski zastupnik sa sjedištem u Libanu, poveća žestinu svojih već svakodnevnih napada, Izraelu je potrebno više bombi."