Tužilaštvo Bosne i Hercegovine tereti Mehmedagića i Pekića da su zloupotrebom položaja u augustu 2020. godine pribavili nadzorni snimak iz “BH Pošte” i otkrili identitet pošiljaoca anonimne prijave protiv direktora OSA-e.
U obrazloženju presude sudija Branko Perić je istakao da se rijetko dešava da svjedoci Tužilaštva slome koncept optužnice.
“To se dogodilo u ovom predmetu”, kazao je Perić.
On je dodao da su zloupotrebe stvarnost u državi u kojoj živimo, ali da svaka zloupotreba nije krivično djelo. Kako je pojasnio, potrebno je dokazati da je neko imao namjeru da proizvede štetne posljedice.
Mehmedagić i Pekić su oslobođeni optužbi da su zloupotrebom položaja u augustu 2020. godine pribavili nadzorni snimak iz “BH Pošte” i otkrili identitet pošiljaoca anonimne prijave protiv direktora OSA-e.
Perić je rekao da su dva ključna svjedoka Tužilaštva iz OSA-e potvrdila da su znali za izuzimanje snimka i da su preduzimali radnje koje su bile od obavještajnog značaja. Napomenuo je da su oba svjedoka izjavila da postoje operacije usmjerene ka službi u okviru hibridnog rata.
Zbog toga, kako je naveo, Sud nije mogao da zaključi da su optuženi preduzimali neovlaštene radnje. Dodao je da samim tim se ne može zaključiti da je propušteno uništavanje spornog snimka s obzirom da je u toku istraga.
Perić je kazao da su svjedokinje Mirela Bubalo i Amina Ohranović postupale kao posrednici u predaji krivičnih prijava, ali da nisu znale njihovu sadržinu. Stoga, kako je istakao, one se ne mogu smatrati podnosiocima anonimne krivične prijave.
Sudija je upitao kako se Bubalo, koja je savjetnica federalnog ministra, može upuštati u radnje za koje ne zna o čemu se radi.
Perić je rekao da do sada na Sud nije vršen pritisak kao u ovom predmetu. Naveo je da su njemu i kolegama upućena dva pisma “vrlo ružne sadržine” i da mu se čini da nad ovim predmetom “lebdi duh politike”.
Naglasio je da Sud nije podlegao uticajima.
Perić je presudu izrekao pola sata nakon što su Tužilaštvo i Odbrane iznijeli završne riječi.
Tužilac Oleg Čavka je u završnoj riječi zatražio kažnjavanje optuženih, ocijenivši da su navodi optužnice u potpunosti dokazani. On je zatražio da Mehmedagiću bude izrečena zabrana vršenja dužnosti u trajanju od pet godina, te zabranjen pristup tajnim podacima.
Čavka je podsjetio na dokaze kako su Mehmedagić i Pekić pribavili snimak iz “BH Pošte” u namjeri da se utvrdi identitet pošiljaoca anonimne prijave poslate policiji i tužilaštvu u Sarajevu. Dodao je da su izvedeni dokazi da je Mehmedagić prethodno obaviješten da je protiv njega podnesena krivična prijava.
Čavka je citirao odredbe Ustava BiH, te drugih zakona i međunarodnih propisa, kojima je zagarantovana tajnost prepiske. Prema njegovim riječima, u privatnost prepiske se može zadirati samo u slučaju nacionalne sigurnosti i još nekih pitanja, što ovdje nije bio slučaj.
On je kazao da “uzbunjivač” mora biti zaštićen, a da podnosilac anonimne prijave ima pravo na tajnost i privatnost.
Dodao je da Zakonom o OSA-i nije propisano da direktor Agencije ima pravo da otkriva idenitet podnosioca prijave niti da prijava podriva temelje BiH.
Prema riječima Čavke, “direktor OSA-e i njegov uposlenik su oni koji su prijetnja po sigurnost BiH”.
Odbrana Mehmedagića je u završnoj riječi ocijenila da optužnica nije trebalo da bude ni potvrđena zbog nepostojanja elemenata krivičnog djela.
Branilac Nermin Mulalić je rekao da su nedokazani navodi optužnice da su radnje optuženih dovele do opšte građanske nesigurnosti i narušavanja mira i sigurnosti dvije građanke, te da je sve to dovelo do nekontrolisanog objavljivanja na portalu. Mulalić je upitao koje su to radnje optuženih dovele do navodnih posljedica.
On je kazao da su svjedoci iz OSA-e potvrdili legitimnost istrage o podnosiocu prijave.
Braniteljica Senka Nožica ocijenila je da ovo nije bio krivični postupak, već politički progon s ciljem eliminacije Mehmedagića.
Prema njenim riječima, da su tačne tvrdnje tužioca, sve službe bi mogle da prestanu da rade.
Pekićeva braniteljica Jesenka Rešidović je navela da njen branjenik nije preduzeo nikakve nezakonite radnje i da nema ništa sporno u tome što je preuzeo traženi snimak.
Na danas izrečenu prvostepenu presudu dozvoljena je žalba.