Ovo se, između ostalog, navodi u nacrtu izvještaja o napretku Bosne i Hercegovine na evropskom putu, u koji je Radio Slobodna Evropa (RSE) imao uvid.
Zajedno sa izvještajima za svaku zemlju u procesu proširenja, ovaj dokument bi Evropska komisija (EK) trebalo da objavi u srijedu, 30. oktobra, nakon sastanka kolegijuma.
Radi se o najvažnijem dokumentu koji EK objavljuje jednom godišnje, u kojem se predstavlja stepen napretka za svaku zemlju u ključnim reformama neophodnim za napredak ka Evropskoj uniji.
Šta se navodi u dokumentu?
EK navodi da je BiH pokazala opipljive rezultate, o čemu je bilo riječi u martu 2024. godine.
"Upravljanje migracijama je nastavilo da se popravlja. Zemlja je postigla kompletno usklađivanje sa zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom Evropske unije", navodi se u izvještaju.
Ističe se da je između novembra 2023. i marta 2024. usvojena legislativa koja se tiče integriteta pravosudnog sistema, spriječavanja pranja novca, i sukoba interesa.
Ipak, navode u EK, skoriji razvoj događaja je osujetio ovaj pozitivni zamah.
"Država mora da nastavi sa odlučnim koracima ka finaliziranju ključnih reformi u skladu sa pravilima i standardima EU", navode iz EK.
To uključuje usvajanje zakona o sudovima, zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu, zakona o zaštiti ličnih podataka i zakona o kontroli granice.
Takođe, Bosna i Hercegovina bi trebala "hitno" da dovrši ustavne i izborne reforme koje su "na čekanju".
Naglašava se da secesionističko djelovanje "koje podriva jedinstvo, suverenitet, teritorijalni integritet, ustavni poredak i međunarodni personalitet države", takođe podriva napredak u pristupanju EU.
Kako je Evropski savjet naveo u svojoj odluci od marta 2024. o otvaranju pristupnih pregovora, navodi EK, oni pripremaju pregovarački okvir, koji bi Savjet trebalo da usvoji u trenutku kada budu preduzeti svi relevantni koraci u skladu sa preporukom EK iz oktobra 2022. godine.
Iskazali su spremnost da zakažu sjednice sa Bosnom i Hercegovinom, na kojima bi se pojasnio EU acquis (pravno nasljeđe EU, op. prev).
"Da bi mogla da govori jednim glasom tokom nadolazećih pregovora za pristupanje EU, BiH će morati da imenuje glavnog pregovarača i njegov tim", naglašavaju iz EK.
Dodaju da BiH mora da usvoji nacionalni plan za usvajanje pravnog nasljeđa EU, što je još jedna obaveza iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, te da mora imenovati nacionalnog koordinatora za instrumente za predpristupnu pomoć (IPA).
"Da bi napredovala na svom pristupnom putu, očekuje se da BiH ispuni sve relevantne korake navedene u preporuci Komisije iz 2022. godine", ocjenjuju u EK, te ističu da su spremni da pomognu BiH u rješavanju svih problema.