U godišnjem izvještaju Reporteri bez granica ukazali su na probleme sa kojima se suočavaju novinari u BiH.
Kaže se da je polarizirana politička klima, obilježena stalnim verbalnim napadima i nacionalističkom retorikom, stvorila je neprijateljsko okruženje za slobodu štampe.
Uređivačke politike koje odražavaju etničku podjelu i govor mržnje sve su očitije, a novinari su napadnuti zbog svog etničkog podrijetla, kao i zbog onoga što pišu, navodi se u izvještaju.
Reporteri bez granica navode da tužbe za klevetu političara često služe zastrašivanju novinara i odvraćaju ih od obavljanja njihovog posla.
U izvještaju se kaže da se nastavlja se instrumentalizacija medija u političke svrhe, a to se sve više očituje u slučaju javnih RTV servisa.
Reporteri bez granica su se osvrnuli i na rad istraživačkih novinara, navodeći da su rasvijestlili nekoliko značajnih skandala, ali da je državno tužilaštvo učinilo malo na rješavanju problema.
U izvještaju se kaže i da je koncentracija vlasništva u medijima izaziva zabrinutost, posebno jer vlasništvo nije transparentno. Reporteri bez granica konstatuju da su novinari u BiH malo plaćaju.
Mediji u doba pandemije
U izveštaju se također ocjenjuje da pandemija korona virusa predstavlja opasnost za slobodu medija širom sveta.
Pandemija je ojačala širenje glasina i laži, istom brzinom kao što se širi virus, upozoravaju Reporteri bez granica.
U godišnjem izveštaju konstatovano je kako vlasti mogu zloupotrijebiti činjenicu da je javnost potresena i uvesti mjere kakve ne bi bile moguće u normalno vreme.
Izveštaj ukazuje da će naredna dekada biti ključna za razvoj novinarstva, jer je pandemija korona virusa razotkrila i nedvosmisleno ukazala na brojne slabosti koje prijete i ugrožavaju pravo na slobodno, nezavisno, raznovrsno i pouzdano informisanje.
U izvještaju te organizacije se na vrhu liste 180 država, zasnovane na indeksu medijskih sloboda, ponovo nalazi Norveška, a na dnu je Sjeverna Koreja.
Sjedinjene Američke Države su na 45. poziciji.