Dodik nastavlja da poziva na "mirni razlaz" BiH

FILE PHOTO: Bosnian Serb leader Milorad Dodik speaks during an interview in his office in Banja Luka, Bosnia

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH) Milorad Dodik je u obraćanju novinarima u Banjaluci rekao je kako ne postoji mogućnost da Bosna i Hercegovina opstane i da živi na krahu neoliberalnog svijeta, te da 'neki koji su još moćni drže je na silu'.

Ponovio je svoje mišljenje o nemogućnosti opstanka Bosne i Hercegovine ističući kako su Dejtonski mirovni sporazum uništili visoki predstavnici, te kako je 'muslimanski nacionalizam ' otišao do te mjere da pokušava da 'iskoristi ukrajinsku krizu kako bi reafirmisao svoje ciljeve'.

To se vidi, ocjenjuje on, kroz priču o sankcijama Rusiji.

Stav o neutralnosti kada je u pitanju rat u Ukrajini zastupaju vlasti u jednom od dva entiteta Republika Srpska (RS), dok je član bh. Predsjedništva i lider vodeće partije u RS Milorad Dodik u više navrata je istakao da taj bh. entitet nije spreman da uvodi ekonomske sankcije Ruskoj Federaciji, te da podržava neutralni stav o ratu u Ukrajini.

Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik kritikovao je i učešće ministra odbrane Bosne i Hercegovine, Sifeta Podžića na sastanku Kontakt grupe za odbranu Ukrajine koji je vodio ministar odbrane SAD-a, Austin Lloyd.

Dodik je rekao da on, kao član vrhovne komande, nije uopšte obaviješten o učešću ministra odbrane Sifeta Podžića na toj konferenciji.

"Odluke o vojsci i bilo kakvoj upotrebi vojske i bilo čemu donosi Predsjedništvo BiH. To nije bilo na Predsjedništvu, taj ministar je apsolutno iščašen iz svega. On je dio jednoga udruženog poduhvata za rušenje BiH od strane muslimana", rekao je Dodik novinarima u Banjaluci.

Dodik je nastavio kako 'najvažnija bošnjačka partija' Stranka demokratske akcije u svom programu ima 'antidejtonska određenja kao što je ukidanje entiteta'.

"Čuli smo jučer, da je njihov cilj bio sasvim neka druga Bosna i Hercegovina. Bosna i Hercegovina u kojoj su muslimani dominanti, a drugi mi Srbi, Hrvati i ostali bi trebala da bude ponižena potlačena raja koja bi trebala da ima neke mrvice građanskih ili manjinskih prava", rekao je Dodik.

Poručio je zatim da se takva BiH nikada neće desiti, navodeći da je BiH, bez obzira na napore stranaca i sankcije koje uvode srpskim predstavnicima, propala zemlja.

"BiH je vrijeme da počne da proglašava da je propala i da treba zatvoriti radnju i pokušati napraviti nešto što može održati se kao mirno", istakao je Dodik.

Milorad Dodik zatražio je 17. maja od predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića da podnese ostavku, optužujući ga, uz ostalo, da je prekršio Ustav BiH. Tada je novinarima rekao da ukoliko Džaferović ne podnese ostavku do iduće sjednice Predsjedništva, zatražiti njegovu smjenu.

Dodik je istakao da Predsjedništvo BiH nije imalo zajednički stav u vezi sa Džaferevićevim izlaganja u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda (UN) 11. maja.

Džaferović se obratio Vijeću sigurnosti UN, kada je, poručio da se BiH nalazi više od deset mjeseci u političkoj krizi. Tada je ustvrdio da je kriza izazvana "prijetnjama vlasti Republike Srpske protiv Ustava BiH".

Zbog narušavanja legitimitet i funkcionalnost države BiH, Velika Britanija je 11. aprila objavila da je sankcionisala člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorada Dodika i predsjednicu bh. entiteta Republika Srpska Željku Cvijanović.

Sankcije, koje uključuju zabranu putovanja i zamrzavanje imovine, prve su u okviru režima britanskih sankcija za BiH, navedeno je tada iz britanske vlade, uz naglašavanje da to "nisu sankcije protiv Republike Srpske, niti njenih građana".

"Ovo su sankcije usmjerene na dvije osobe koje su se neodgovorno ponašale na svojim funkcijama", saopšteno je iz britanske ambasade u BiH

Sjedinjene Američke Države su u 5. decembra 2021. donijele proširenu listu sankcija za djela korupcije, kojima je obuhvaćen i Milorad Dodik.

Lideri u Republici Srpskoj u prethodnih više od pola godine insistiraju na neustavnom vraćanju nadležnosti sa države na entitet u oblastima, između ostalog, pravosuđa, vojske, indirektnog oporezivanja.

Ovi pokušaji su neustavni, jer se vrše u entitetskom parlamentu, a ne državnom, i bez saglasnosti oba entiteta. Ipak, političari iz RS u javnim istupima insistiraju da poštuju teritorijalni integritet BiH i da postupaju u skladu sa državnim Ustavom.

Pokušaje RS da osnuje entitetsku agenciju za lijekove i medicinska sredstva, kao i visoki sudski i tužilački savjet (tijelo za biranje sudija i tužilaca) su osudili predstavnici EU i Sjedinjenih Američkih Država (SAD).