Serološka istraživanja u BiH: „Skriveni" imunitet kod asimptomatskih slučajeva COVID-19

ilustracija

Serološka ispitivanja su važan dio praćenja epidemiološke situacije s pandemijom COVID-19, jer pokazuju koliko je populacija prokužena, odnosno, koliko je ljudi prebolovalo COVID-19. Ovakva istraživanja su već provođena u zemljama regiona, ali u BiH ne postoji nacionalno istraživanje seroprevalencije antitijela na SARRS-CoV-2.

U FBiH je provedeno istraživanje seroprevalencije isključivo u Kantonu Sarajevo. Seroepidemiološko istraživanje, koje su proveli Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH ​ i Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije BiH, uz potporu Svjetske zdravstvene organizacije, otkriva da je 19.1% odraslih osoba u Kantonu Sarajevo starih od 18 do 65 bilo inficirano virusom SARS-CoV-2.

Uzorak je činilo 1015 osoba u dobi od 18 do 65 godina koje su donirale krv u razdoblju od 2.11. do 7.12.2020. godine. Od 194 osobe kod kojih su utvrđena antitijela, 95 (48.9%) osoba navodi da nije imalo simptome COVID-19. Zbog simptoma COVID-19, medicinsku pomoć je tražilo 11.9% ispitanika, od kojih je 1% bilo hospitalizirano.

Najveći udio seropozitivnih na antitijela na virus SARS-CoV-2 bilo je, prema ovom istraživanju, u skupini 18-29 godina - čak 33.6%. Rezultat istraživanja pokazuje razliku u broju prijavljenih slučajeva COVID-19, baziranog na rezultatima PCR testiranja, i broja osoba koje imaju zaštitna antitijela na SARS-CoV-2. To ukazuje na značajan udio asimptomatskih slučajeva, kao i simptomatskih slučajeva koji nisu zahtjevali medicinski tretman.

Treba uzeti u obzir da su osobe do 40 godina, među kojima se nešto više bilježe blaži oblici bolesti, činile dvije trećine ispitanika, ali i da ovo istraživanje nije obuhvatilo starije od 65 godine, jer to obično nije grupa koja u velikom procentu daruje krv te tako istraživanje ne reflektira u potpunosti stanje u populaciji istraživanog regiona.

Ipak, ovo istraživanje predstavlja početnu tačku za istraživanja seroprevalencije na antitijela za COVID-19 u Federaciji BiH.

U Republici Srpskoj se također provodi istraživanje prisutnosti antitijela na virus SARS-CoV-2. Ovo ispitivanje, koje su proveli zajednički medicinski fakulteti u Banjaluci i Foči, u saradnji sa Institutom za javno zdravstvo Republike, pokazalo je da oko 30% građana ovog bh. entiteta posjeduje antitijela na novi koronavirus, javlja Radio slobodna Evropa.

"Istraživanje je zasnovano na nasumično izabranim uzorcima iz populacije, bez obzira da li su u proteklih nekoliko mjeseci prebolovali virus ili ne znaju da su bili u kontaktu, ali bitno da nisu sada aktivni", rekao je Ranko Škrbić, dekan Medicinskog fakulteta Univerziteta u Banjaluci.

Škrbić kaže kako će konačni rezultati biti krajem januara.

On je naveo kako najveći broj građana koji imaju antitijela živi u Prijedoru i Čelincu, oko 40%, potom Prnjavoru 37%, te Banjaluci 29,95 %.

Dejan Bokonjić, dekan Medicinskog fakulteta u Foči, rekao je da je na osnovu 500 uzoraka zaključeno da u trebinjskoj i fočanskoj regiji 30 posto građana ima antitijela na virus SARS-Cov-2, u Istočnom Sarajevu i okolnim opštinama 50, a u zvorničkoj regiji između 40 i 50 posto.

Naučnici još uvijek raspravljaju o ulozi asimptomatskih slučajeva u širenju te o rasprostranjenosti ovakvih slučajeva. Postoje dokazi da 1 od 5 osoba neće imati simptome, piše Nature. Meta-analiza ​13 studija, koja je uključila 21 708 ljudi je proračunala da je udio asimptomatskih oko 17%. Jedna druga meta-studija, objavljena u Plos Medicine, procijenila je taj udio asimptomatskih na oko 20%.

No, tek se treba vidjeti koliko se dugo održavaju titri zaštitnih antitijela, pogotovo kod onih koji su preboljeli bez simptoma jer postoji mogućnost da manji titar pruža slabiju i tek kratkoročnu zaštitu. Generalni stav stručnjaka je da bi se i osobe koje su preboljele COVID-19 trebale vakcinisati, jednom kada vakcine budu dostupnije.

Prema mišljenju Allyson M Pollock, profesorice javnog zdravstva pri Univerzitetu Newcastle, iznijetom u BMJ, zasnovanom na nekoliko studija, transmisija s asimptomatskih osoba bi mogla biti 3-25 puta niža nego transmisija kod onih koji pokazuju simptome.

Da bi se procijenio udio ovog „skrivenog imuniteta“ i stekla bolja slika COVID-19, bile bi potrebne i sveobuhvatnije studije seroprevalencije u regionu. Ovakva istraživanja bi bilo potrebno provesti na većem uzorku te ih provesti uključivši i druge kantone i nedostajuće starosne skupine te podatke objediniti na nivou države BiH, kako bismo imali bolji pregled situacije.