Bidenova revizija: Haotično povlačenje SAD iz Afganistana je Trumpova krivica

Desetine ljudi trče pored transportnog aviona C-17 američkog vazduhoplovstva dok letjelica rula pistom međunarodnog aerodroma, u Kabulu, Afganistan, 16. avgusta 2021.

Bijela kuća je najveći dio krivice za haotičan odlazak američke vojske iz Afganistana 2021. godine svalila na prethodnu administraciju, pokazuje sažetak povjerljivih izveštaja koji su Kongresu u četvrtak poslali State Department i Sekretarijat za odbranu.

Predsjednik Joe Biden je bio "ozbiljno sputan" uslovima koje je stvorio njegov prethodnik, predsjednik Donald Trump, kaže se u dokumentu u kojem se rezimiraju izvještaji u kojima se ispituje široko kritikovano povlačenje.

"Iako je oduvijek bila namjera predsjednika da okonča taj rat, također je nesporno da su odluke koje su donijete i nedostatak planiranja koje je izvršila prethodna administracija značajno ograničili dostupne opcije", rekao je John Kirby, koordinator za strateške komunikacije Savjeta za nacionalnu bezbjednost, tokom brifing za novinare u četvrtak.

Dokument od 12 stranica okrivljuje Trumpa za prethodna umanjenja broja američkih trupa u Afganistanu i za pregovore sa talibanima o sporazumu iz Dohe 2020. godine, prema kojem su Sjedinjene Države pristale da povuku sve američke snage do maja 2021.

"Tokom tranzicije sa Trumpove na Bidenovu administraciju, odlazeća administracija nije dala planove o tome kako da se izvede konačno povlačenje ili kako da se evakuišu Amerikanci i afganistanske saveznici", navodi se u dokumentu.

"Kao rezultat toga, kada je predsjednik Biden preuzeo dužnost 20. januara 2021. godine, talibani su bili u najjačoj vojnoj poziciji u kojoj su bili od 2001. godine, kontrolišući ili boreći se u skoro polovini zemlje", navodi se u rezimeu.

"U isto vrijeme, Sjedinjene Države su imale samo 2.500 vojnika na terenu — najmanji broj vojnika u Afganistanu od 2001. — a predsjednik Biden se suočavao sa kratkim rokom predsjednika Trumpa da povuče sve američke snage iz Afganistana do maja 2021, ili će talibani nastaviti svoje napade na američke i savezničke trupe".

U sažetku Bijele kuće navodi se procjena američke obavještajne zajednice iz maja 2021. da "Kabul vjerovatno neće biti pod ozbiljnim pritiskom do kraja 2021, nakon što ga američke trupe napuste".

Nijedna američka agencija nije predvidjela da će grupa tako brzo preuzeti vlast, rekao je Kirby, niti da se Afganistanci "neće boriti za svoju zemlju, posebno poslije 20 godina američke podrške".

Republikanci u Predstavničkom domu vejrovatno će koristiti povjerljive izvještaje da pojačaju istrage o tome kako se administracija bavila vojnim odlaskom iz Afganistana.

"Komentari Johna Kirbyja tokom današnjeg brifinga za štampu u Bijeloj kući bili su sramotni i uvredljivi", rekao je u četvrtak predsjedavajući Odbora za spoljne poslove Predstavničkog doma Michael McCaul, republikanski zakonodavac.

"Predsjednik Biden je donio odluku da se povuče i čak je izabrao tačan datum; on je odgovoran za ogromne propuste u planiranju i izvršenju", rekao je on.

Haos zbog nejasnoća

Veliki dio haosa tokom povlačenja proizilazi iz onoga što su grupe za pomoć i evakuisane osobe opisali kao nedosljednu politiku u vezi sa time kojim je Afganistancima bilo dozvoljeno da se ukrcaju na letove za evakuaciju iz zemlje. Neki od ovih Afganistanaca, uključujući one koji su radili kao prevodioci i u drugim sporednim ulogama za američku vojsku, bili su u opasnosti od odmazde talibana.

Snimci desetina očajnih Afganistanaca koji trče za američkim vojnim avionom koji poleće sa međunarodnog aerodroma Hamid Karzai, penju se na stajni trap i neki od njih padaju u smrt, postali su definišuća slika povlačenja, izazivajući ogromne kritike spram administracije.

Kirby se nije složio sa novinarima koji su povlačenje okarakterisali kao haotično i izbjegao je odgovor na pitanje Glasa Amerike o tome kako Trumpova administracija može biti odgovorna za određivanje kome je dozvoljeno da se ukrca na letove za evakuaciju..

"Tih prvih nekoliko dana bilo je veoma teško. Bili su veoma napeti jer nismo imali prisustvo snaga na međunarodnom aerodromu Karzai", rekao je Kirby, dodajući da je ubrzo uspostavljen "izuzetan" masovni proces evakuacije.

"U jednom trenutku tokom evakuacije, svakih 48 minuta polijetao je avion pun ljudi, Amerikanaca i Afganistanaca. I nijedna misija nije propuštena", dodao je on.

Dok je više od 124.000 američkih državljana, ljudi sa stalnim boravkom i Afganistanaca na kraju evakuisano, neki avioni su ostali prazni, dok je na hiljade ljudi ostalo napušteno u Kabulu.

Humanitarne grupe koje su pomagale u evakuaciji navodile su da su problemi koji su komplikovali vazdušni transport uglavnom rezultat nedosljedne politike SAD i nedostatka koordinacije između State Departmenta i Pentagona. Kao rezultat toga, ranjivi Afganistanci su ostavljani, dok su oni koji nisu bili u opasnosti evakuisani.

"Čini se da su neki elementi State Departmenta i Sekretarijata za odbranu uradili nevjerovatan posao, uprkos nedostatku koordinacije među agencijama i ponekad nekoherentnom uputstvu Bijele kuće", rekao je Glasu Amerike Mark Jacobson, koji je pomagao u organizovanju evakuisanih iz Afganistana.

Jacobson je 2006. godine služio u Afganistanu kao mornarički obavještajac, a od 2009. do 2011. kao zamjenik predstavnika NATO i zamjenik političkog savjetnika u Međunarodnim bezbjednosnim snagama.

U svom rezimeu, Bijela kuća piše da je jedna od lekcija naučenih iz povlačenja "davanje prioriteta ranoj evakuaciji, kada se suočavate sa pogoršavajućom bezbjednosnom situacijom". Navedeno je da su zvaničnici iskoristili lekcije iz Afganistana da poboljšaju procedure evakuacije u Etiopiji i Ukrajini.

"Ako postoji ikakva prednost, onda je to što su oni barem priznali kakav je Afganistan bio haos i radili su mnogo više na razmatranju potencijalnih pravaca djelovanja u Ukrajini", rekao je Jacobson.

"Ono što ostaje uznemirujuće je da uprkos uspješnim naporima da se ukrajinske izbjeglice dovedu u SAD, previše hrabrih Afganistanaca još uvijek čami u kampovima u UAE i drugim zemljama, bez nade da će stići u Sjedinjene Države, a da ne spominjemo porodice koje su ostavljene u Afganistanu."

Bez kajanja

Biden je više puta rekao da ne žali zbog svoje odluke da povuče snage iz Afganistana, tvrdeći da su SAD potrošile oko dvije milijarde dolara, te da je u toj zemlji izgubljeno oko 2.400 američkih života tokom dvije decenije.

Sekretar za odbranu Lloyd Austin je takođe rekao da se "ne kaje" zbog povlačenja, prilikom kojeg je 13 američkih vojnika i 169 Afganistanaca ubijeno u samoubilačkom bombaškom napadu na aerodromu u Kabulu za koji je odgovornost preuzela Islamska država pokrajine Horasan.

Kirby je rekao da je Biden "veoma ponosan na način" na koji je njegova administracija sprovela povlačenje, a revizije koje su sekretarijati dobrovoljno uradili pokazuju "koliko se predsjednik ozbiljno osjećao o izvlačenju pouka iz ovog povlačenja".