Potrošačke cijene su u novembru porasle za 7,1 posto u odnosu na prethodnu godinu, saopšteno je u utorak iz vlade. To je nagli pad u odnosu na 7,7 posto u oktobru i nedavni vrhunac od 9,1 u junu. Riječ o usporavanju pet mjesec zaredom.
Kada je riječ o mjesečnom povećanju, indeks potrošačkih cijena zabilježio je rast od samo 0,1 posto. I takozvana osnovna inflacija, koja isključuje nestabilne cijene hrane i energije i koju Federalne rezerve (američka Centralna banka) pomno prate, usporila je na 6 posto u odnosu na 2021. Od oktobra do novembra, osnovne cijene porasle su za 0,2 posto - što je najumjereniji rast od avgusta prošle godine.
Predsjednik Joe Biden rekao je u utorak da stopa inflacije u SAD pada i da se stvari kreću u pravom smjeru, ali da preostaje još posla.
"Želim da budem jasan - biće potrebno vrijeme da se inflacija vrati na normalan nivo. Dok je u toku tranzicija na stabilniji rast, moglo bi također da dođe do određenog nazadovanja. Ne bi trebalo ništa da uzimamo zdravo za gotovo", poručio je Biden u obraćanju u Bijeloj kući.
Također je naglasio da je njegov cilj da kontroliše rast cijena bez ugrožavanja ekonomskog rasta i da snizi inflaciju dok istovremeno vodi računa o otpornosti tržišta rada.
Sveukupno, najnoviji podaci pružaju do sada najsnažniji dokaz da inflacija u SAD usporava u odnosu na ubrzanje koje je počelo prije 18 mjeseci i dostiglo najviši nivo protekle četiri decenije ranije ove godine, prenosi agencija AP.
Cijene goriva pale su odnosu na vrhunac tokom ljeta. Jeftiniji su i polovni automobili, zdravstvene usluge, avionske karte i hotelske sobe, kao i namještaj i cijene električne energije.
Cijene namirnica su međutim i dalje problematične. Od oktobra do novembra su porasle za 0,5 posto, odnosno 12 procenata u poređenju sa prošlom godinom. Skočile su i cijene stanova, mada veći dio tih podataka ne odražava trenutne mjere koje pokazuju pad cijena kuća i kirije.
Berzanski indeksi na Wall Streetu porasli su poslije boljeg od očekivanog izvještaja o inflaciji i nade da će Federalne rezeve usporiti i potencijalno prestati sa povećanjem kamatnih stopa do početka naredne godine.
Međutim, uprkos usporavanju inflacije, američka Centralna banka i dalje planira da podiže kamatne stope i to već u srijedu, sedmi put ove godine.
Očekuje se da će ključna kamatna stopa biti podignuta za 0,5 posto nakon četiri povećanja od 0,75 procenata. To znači da bi stopa bila od 3,75 do 4 procenta - najviša proteklih 15 godina.
To će dovesti do daljeg poskupljenja kredita za potrošače i biznise. Ekonomisti upozoravaju da će povećavanjem troškova kreditiranja, da bi suzbile inflaciju, Federalne rezerve vjerovatno izazvati recesiju naredne godine.
Nekoliko trendova je dovelo do pada inflatornog pritiska, mada vjerovatno neće biti dovoljni da u skorije vrijeme dovedu inflaciju do nivoa na koji su Amerikanci navikli.
Prosječna cijena goriva po galonu (oko 3,8 litara) pala je sa 5 dolara u junu na 3,26 početkom ove nedjelje. Riješeni su mnogi problemi u lancu nabavke, što je dovelo do smanjena cijena uvoznih proizvoda i dijelova. Pale su i cijene bakra, pšenice, drvene građe što obično dovodi do smanjenja troškova izgradnje i hrane.
Pojedini ekonomisti i zvaničnici centralne banke to smatraju poboljšanjem, iako je stopa inflacije i dalje iznad zacrtanog cilja od 2 posto godišnje, koji možda neće biti dostignut do 2024.