Potpredsjednik SAD Joe Biden sa predsjednicom Litvanije Daliom Grybauskaite i predsjednikom Latvije Andrisom Berzinsom
Susreti i razgovori američkog potpredsjednika potvrđuju još jednom, iz prve ruke, spremnost Sjedinjenih Država da zaštiti zemlje saveznice u istočnom dijelu Evrope
Potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država Joe Biden razgovarao je danas sa najvišim zvaničnicima Latvije i Litvanije. Uz susrete na najvišem nivou u Estoniji i Poljskoj, posjeta gospodina Bidena tim zemljama je čin izražavanja snažne podrške Sjedinjenih Država evropskim saveznicama. Ukrajinska kriza daleko je od kraja, a tenzije zbog otcjepljenja Krima i formalnog pripajanja Rusiji rastu iz dana u dan. Gomilanje vojnih trupa u područjima najviše zahvaćenim tim tenzijama dodatno pojačavaju zabrinutost mogućim oružanim sukobima.
Susreti i razgovori američkog potpredsjednika imaju dva osnovna cilja - još jednom, iz prve ruke, potvrditi spremnost Sjedinjenih Država da zaštiti zemlje saveznice u istočnom dijelu Evrope i razmotriti načine reduciranja energetske ovisnosti tih zemalja od Rusije. O događanjima vezanim za Krim gospodin Biden je bio vrlo jasan:
"Rusija iznosi niz argumenata da opravda ono što je ništa drugo nego otimanje tla."
Latvija, Litvanija i Estonija, nakon raspada bivšeg Sovjetskog Saveza, međunarodno priznate neovisne i suverene države, ključnu podršku očekuju od Sjedinjenih Država kao garanta njihove sigurnosti, a ne od Evrope, smatra analitičar Nicholas Redman i dodaje:
"To je zapravo uvjerenje da su NATO savez i Sjedinjene Države stvarna snaga i da su tim zemljama potrebne njihove garancije."
Na sjeveru Norveške, na oko 450 kilometara od najbliže ruske granice, snage NATO saveza izvode vježbe koje su planirane znatno prije izbijanja ukrajinske krize. O tim vježbama general Morten Haga Lunde kaže:
"To je jedna od najvećih vojnih vježbi ove godine u Evropi. Učestvuje 16 hiljada vojnika iz 15 zemalja."
U Rusiji, neposredno uz granicu sa Ukrajinom, ruske vojne snage takođe izvode opsežne vježbe. Događaji na Krimu duboko su uznemirili cijeli region, ističe analitičar Redman:
"Čak i najbliži saveznici Rusije su vrlo zabrinuti. Granice zemalja bivšeg Sovjetskog Saveze su, historijski, bez presedana. Brojne nacionalnosti su se našle na pogrešnim stranama tih granica. Na tim prostorima mnogo je spornih granica."
Reagirajući na ruske poteze Evropska unija je uvela sankcije prema 21 zvaničniku, a Sjedinjene Države prema 11. Britanski ministar vanjskih poslova William Hague o tome kaže:
"To su zvaničnici i Krima i Rusije, uključujući vojne i parlamentarne, koji su neposredno odlučivali o statusu Krima."
Po ocjenama ruskog Ministarstva spoljnih poslova sankcije ne vode ničemu. Evropa, međutim, ima dosta mogućnosti da Rusiji prouzroči brojne teškoće ocjenjuje analitičar Redman. O sadašnjem trenutku on kaže:
"Mislim da se u ovoj fazi signaliziraju namjere i ozbiljnost tih namjera uz ostavljanje dosta prostora da druga strana shvati da bi sankcije mogle biti mnogo oštrije."
Po mnogim ocjenama sadašnja zbivanja mogla bi dovesti, nakon dvadesetak godina mirovanja, do obnavljanja tenzija za koje su se mnogi nadali da su stvar prošlosti.
