Za vrijeme predsjedničkog mandata Bila Klintona i Džordža Buša, zapadna vojna Alijansa proširila se na zemlje nekadašnjeg Varšavskog ugovora i na Zapadni Balkan. Ekspanzije alijnse za vrijeme prvog mandata Baraka Obame nije bilo, mada posljednji zaključci sa samita u Čikagu ranije ove godine djeluju vrlo ohrabrujuće. U narednom mandatu predsjednika Obame, ukoliko dobije povjerenje na izborima u novembru, NATO će se proširiti - kaže za Glas Amerike član spoljnopolitičkog odbora američkog senata, Ben Kardin.
"Za očekivati je ekspanziju NATO. Nakon posljednje runde proširenja odlučeno je da se napravi pauza – to je strateška odluka saveza, ne odluka administracije. Zadovoljni smo jer imamo jedan broj zemalja koji je već na trasi za pristup NATO-u", kaže senator Kardin.
Upitan da prokomentariše razlike demokrata i potencijalne republikanske administracije u odnosu prema Rusiji, Kardin kaže da mu je prihvatljivija politika Obamine administracije:
Mislim da je predsjednik Obama vrlo jasan u odnosu na Rusiju. To je vrlo važna država i bili smo u prilici da ih ubijedimo da nam se pridruže prilikom nekih ključnih glasanja u UN, kao što je izolacija Irana. Potrebno je da Rusija bude kooperativnija u slučaju Sirije i zaista smo razočarani koracima koje je (Moskva) preduzela. Kršenja ljudskih prava se ne mogu oprostiti, ali je Obamina administracija u tom kontekstu postupala ispravno. Sekretarka Klinton je učinila pravu stvar kad je izolovala I sankcionisala one koji su učestvovali u kršenju ljudskih prava. U odnosima sa Rusijom moramo imati kompleksniju agendu. Dosta je stvari koje Rusija radi dobro, dosta je onoga što je pogrešno. Ni mi nismo pošteđeni kritika, ali je važno da svi akteri budu uključeni I smatram da Obamina administracija to razumije.
Senator Kardin, inače kopredsjedavajući američke Helsinške komisije, slovi za jednog od najglasnijih zagovornika poštovanja ljudskih prava – a svjetski mediji pripisuju mu autorstvo takozvane “Magnicki liste” - spiska od 60-tak ruskih državnih funkcionera umiješanih u smrt advokata Sergeja Magnitskog, kojima je zabranjen ulaz i poslovanje u Sjedinjenim državama. Senator se nada da će se spomenute sankcije uskoro otjelotvoriti u Zakonu koji bi nakon ljetnje pauze mogla da usvoje oba zakonodavna doma.
“Oprezno sam optimističan da će zakonodavci, kada se vrate sa ljetnje pauze, tokom septembra usvojiti propis kojim će “Zakon Magnitskog” povezati sa zakonom o odnosima sa Rusijom nakon njenog pristupanja svjestkoj trgovinkoj organizciji. Nadamo se da će to biti završeno prije prdizbornog raspusta”.
Senator Kardin je mišljenja da bi listu trebalo učiniti globalnom I proširiti je I na drđžave poput Ukrajine, gdje je Stejt Dipartment već u više navrata izrazio zabrinutost zbog političkih procesa protiv bivših funkcionera, uključujući i premijrku Juliju Timošenko.
“Zalažem se da Zakon Magnitskog treba učiniti globalnim, po uzoru na propis “Džekson-Vanik” koji se odnosio na sve planske ekonomije. Privilegija boravka i poslovanja u Americi treba da bude ukinuta za sve koji krše priznate standarde ljudskih prava”.
"Za očekivati je ekspanziju NATO. Nakon posljednje runde proširenja odlučeno je da se napravi pauza – to je strateška odluka saveza, ne odluka administracije. Zadovoljni smo jer imamo jedan broj zemalja koji je već na trasi za pristup NATO-u", kaže senator Kardin.
Upitan da prokomentariše razlike demokrata i potencijalne republikanske administracije u odnosu prema Rusiji, Kardin kaže da mu je prihvatljivija politika Obamine administracije:
Mislim da je predsjednik Obama vrlo jasan u odnosu na Rusiju. To je vrlo važna država i bili smo u prilici da ih ubijedimo da nam se pridruže prilikom nekih ključnih glasanja u UN, kao što je izolacija Irana. Potrebno je da Rusija bude kooperativnija u slučaju Sirije i zaista smo razočarani koracima koje je (Moskva) preduzela. Kršenja ljudskih prava se ne mogu oprostiti, ali je Obamina administracija u tom kontekstu postupala ispravno. Sekretarka Klinton je učinila pravu stvar kad je izolovala I sankcionisala one koji su učestvovali u kršenju ljudskih prava. U odnosima sa Rusijom moramo imati kompleksniju agendu. Dosta je stvari koje Rusija radi dobro, dosta je onoga što je pogrešno. Ni mi nismo pošteđeni kritika, ali je važno da svi akteri budu uključeni I smatram da Obamina administracija to razumije.
Senator Kardin, inače kopredsjedavajući američke Helsinške komisije, slovi za jednog od najglasnijih zagovornika poštovanja ljudskih prava – a svjetski mediji pripisuju mu autorstvo takozvane “Magnicki liste” - spiska od 60-tak ruskih državnih funkcionera umiješanih u smrt advokata Sergeja Magnitskog, kojima je zabranjen ulaz i poslovanje u Sjedinjenim državama. Senator se nada da će se spomenute sankcije uskoro otjelotvoriti u Zakonu koji bi nakon ljetnje pauze mogla da usvoje oba zakonodavna doma.
“Oprezno sam optimističan da će zakonodavci, kada se vrate sa ljetnje pauze, tokom septembra usvojiti propis kojim će “Zakon Magnitskog” povezati sa zakonom o odnosima sa Rusijom nakon njenog pristupanja svjestkoj trgovinkoj organizciji. Nadamo se da će to biti završeno prije prdizbornog raspusta”.
Senator Kardin je mišljenja da bi listu trebalo učiniti globalnom I proširiti je I na drđžave poput Ukrajine, gdje je Stejt Dipartment već u više navrata izrazio zabrinutost zbog političkih procesa protiv bivših funkcionera, uključujući i premijrku Juliju Timošenko.
“Zalažem se da Zakon Magnitskog treba učiniti globalnim, po uzoru na propis “Džekson-Vanik” koji se odnosio na sve planske ekonomije. Privilegija boravka i poslovanja u Americi treba da bude ukinuta za sve koji krše priznate standarde ljudskih prava”.