Baker, Hassabis, Jumper dobitnici Nobelove nagrade za hemiju 2024

Stokholm, 9. oktobra 2024. (TT News Agency/Christine Olsson preko Reutersa)

Naučnici David Baker, Demis Hassabis i John Jumper dobili su Nobelovu nagradu za hemiju 2024. godine, saopštilo je u srijedu tijelo koje dodjeljuje nagradu, za svoj rad na strukturi proteina.

Nagradu, koja se smatra jednom od najprestižnijih u naučnom svetu, dodeljuje Kraljevska švedska akademija nauka i vredna je 1,1 milion dolara.

"Jedno od otkrića koje je priznato ove godine tiče se izgradnje spektakularnih proteina. Drugo se odnosi na ispunjenje 50 godina starog sna: predviđanje proteinskih struktura iz njihovih aminokiselinskih sekvenci", navodi se u saopštenju akademije.

Polovina nagrade dodijeljena je Bakeru "za proračunski dizajn proteina", dok su drugu polovinu podijelili Hassabis i Jumper "za predviđanje strukture proteina", saopštila je akademija.

Johan Aqvist, član Nobelovog komiteta za hemiju, objašnjava rad dobitnika Nobelove nagrade za hemiju 2024. Davida Bakera, Demisa Hassabisa i Johna M. Jumpera, u Stokholmu, 9. oktobra 2024. (TT News Agency/Christine Olsson preko Reutersa)

Treća nagrada koja će se dodijeliti svake godine, nagrada za hemiju slijedi one za medicinu i fiziku objavljene ranije ove sedmice.

Nobelove nagrade ustanovljene su testamentom pronalazača dinamita i bogatog biznismena Alfreda Nobela i dodjeljuju se "onima koji su tokom prethodne godine donijeli najveću korist čovječanstvu".

Prvi put uručena 1901. godine, 15 godina nakon Nobelove smrti, dodjeljuje se za dostignuća u medicini, fizici, hemiji, književnosti i miru. Primatelji u svakoj kategoriji dijele sumu nagrade koja se prilagođavala godinama.

Nagrada za ekonomiju je kasniji dodatak finansiran od strane Švedske centralne banke.

Hemija, bliska srcu Alfreda Nobela i disciplina koja je najprimenljivija na njegov rad kao pronalazača, možda nije uvek najprivlačnija od nagrada, ali među ranijim dobitnicima su naučna velikana kao što su pioniri radioaktivnosti Ernest Rutherford i Marie Curie.

Prošlogodišnja nagrada za hemiju otišla je u ruke Moungija Bavendija, Luisa Brusa i Alekseja Ekimova za njihovo otkriće sićušnih klastera atoma poznatih kao kvantne tačke, koje se danas naširoko koriste za kreiranje boja na ravnim ekranima, lampama koje emituju diode (LED) i uređajima koji pomažu hirurzima da vide krvnih sudova u tumorima.

Uz novčanu nagradu, pobjednicima će švedski kralj 10. decembra uručiti i medalju, nakon čega će uslijediti raskošan banket u gradskoj vijećnici Štokholma.