Armatta: 'Poistovjećujući se s osuđenima za ratne zločine, Hrvati su preuzeli prevelik i nepotreban teret'

Armatta: 'Poistovjećujući se s osuđenima za ratne zločine, Hrvati su preuzeli prevelik i nepotreban teret'

Peter Galbraith: "Razumijem prve reakcije, ali treba se malo distancirati od svega i upitati se što cijeli taj slučaj kaže o Hrvatskoj. On ukazuje na to da je Hrvatska zemlja koja poštuje pravo. Vlasti su predale transkripte s Brijuna, iako su bile svjesne da oni ukazuju na odgovornost optuženika. I upravo zato možemo reći – ovo je presuda koja se tiče pojedinaca, a ne cijelog naroda ili zemlje“.

'Hrvati su odlučili da si na leđa natovare prevelik teret. Haaška presuda je presuda pojedincima, a ne narodu i cijeloj zemlji' – rekla je američka pravnica Judith Armatta koja prati suđenja za ratne zločine u den Haagu. Uz nju, hrvatske reakcije na prvostupanjsku presudu haaškog Tribunala u predmetu Ante Gotovine, Mladena Markača i Ivana Čermaka za Glas Amerike komentiraju i dužnosnik Državnog tajništva Thomas Countryman i bivši američki veleposlanik u Hrvatskoj Peter Galbraith.

Thomas Countryman, zamjenik pomoćnika državne tajnice koji je u američkoj diplomaciji odgovoran za odnose sa zemljama europskog jugo-istoka, rekao je za Glas Amerike da razumije hrvatske reakcije na prošlotjednu presudu: "Razumijem da će biti nezadovoljstva naroda u Hrvatskoj. Ali treba kazati da je Hrvatska najviše napredovala u štovanju vladavine prava u posljednjih 10 godina od svih zemalja na Balkanu, a sad što god je političko mišljenje jako je važno da reakcije budu dostojanstvene i mirne te u okviru vladavine prava“.

Bivši američki veleposlanik u Hrvatskoj Peter Galbraith smatra da građani Hrvatske trebaju biti ponosni što je njihova zemlja postala solidna, moderna država u kojoj se poštuje zakon. Ukazuje na to i činjenica da su hrvatske vlasti predale Tribunalu transkripte sastanaka na Brijunima, koji su teško optuživali njihove sudionike, te den Haagu izručile svoje generale.

Peter Galbraith: "Hrvatska je učinila nešto što je bez presedana u međunarodnim odnosima. Izručila je međunarodnom sudu optužene za ratne zločine, svoje generale koji su bili pobjednici u ratu. Generalima se obično sudi, ako se uopće sudi, nakon ratova u kojima je njihova strana izgubila. Nikad se do sada nije dogodilo da se sudi pobjednicima. Ja znam da su takve odluke bolne, ali ova, hrvatska, pokazuje da Hrvatska želi poštivati zakon“.

On dodaje da Sjedinjene Države, u sličnim okolnostima, 'vjerojatno ne bi postupile kao Hrvatska'. Međutim, najveći dio javnosti u Hrvatskoj – barem neposredno nakon presude – suradnju s den Haagom smatra izrazom slabosti i nacionalne podložnosti, a ne izrazom njezine zrelosti i jake pravne svijesti.

Peter Galbraith: "Razumijem prve reakcije, ali treba se malo distancirati od svega i upitati se što cijeli taj slučaj kaže o Hrvatskoj. On ukazuje na to da je Hrvatska zemlja koja poštuje pravo. Vlasti su predale transkripte s Brijuna, iako su bile svjesne da oni ukazuju na odgovornost optuženika. I upravo zato možemo reći – ovo je presuda koja se tiče pojedinaca, a ne cijelog naroda ili zemlje“.

Peter Galbraith naglašava da su se palež, pljačka i ubojstva nakon Oluje – za što su osuđeni Gotovina i Markač - mogli izbjeći. 'Tragično je da su Tuđman i ljudi oko njega ocrnili jednu legitimnu vojnu akciju koja je bila od ključne važnosti za kraj rata u Hrvatskoj i Bosni' – kaže Peter Galbraith, napominjući da je upozorio tadašnjeg predsjednika na mogućnost osvete i da za ratne zločine protiv civila odgovorni moraju biti kažnjeni. No, Tuđman se na to oglušio i sada njegovi podčinjeni snose posljedice – rekao je Peter Galbraith.

Judith Armatta, američka pravnica koja prati suđenja na haaškom Tribunalu, komentira negativne reakcije u Hrvatskoj na presudu Anti Gotovini i Mladenu Markaču.

Judith Armatta: "Mislim da Hrvati preuzimaju prevelik teret. Presuda nije osuda zemlje ili naroda, već dvojice pojedinaca. Presuda u niz navrata naglašava da je obrana bila legitimna, kao i vraćanje okupiranog teritorija. No, ubojstva, paljenje i pljačka, koji su imali sustavnu prirodu, a dogodili su se nakon Oluje, su ratni zločini“.

Judith Armatta kaže da se ratni zločini mogu počiniti i u obrambenom ratu te da se za njih mora odgovarati.