Od sukoba Izraela i Hamasa do rata u Ukrajini - ovogodišnje okupljanje svjetskih lidera na samitu APEC-a ne liči ni na jedno drugo u novijoj historiji.
Ali Wyne, analitičar kaže da je značajan i vjerovatno bez presedana. "Trenutno imamo sistemsku nestabilnost kakvu vjerovatno nismo vidjeli od kraja Hladnog rata."
Postoje i potencijalni ekonomski efekti tih sukoba.
"Postoji nestabilnost koja povezuje regione kroz lance snabdijevanja i razne druge kanale. Uprkos svim pričama o odvajanju i smanjenju rizika, važno je imati na umu da u globalnoj ekonomiji i dalje u velikoj mjeri postoji međusobna zavisnost", kaže Wyne.
Dvadeset jedna članica APEC-a ne samo da ima različita mišljenjima o sukobima, već postoje i drugi izvori neslaganja. Postoje teritorijalni nesporazumi u Južnom kineskom moru i tenzije se nastavljaju između Sjedinjenih Država i Kine. U tom kontekstu, zemlje će pokušati da pronađu zajednički jezik i razgovaraju o neobavezujućim temama, sa planom koji je postavila zemlja domaćin.
"Zaista smo se fokusirali na stvari kao što je unapređenje pravedne energetske tranzicije i održivog poljoprivrednog sistema u Azijsko - pacifičkom regionu, i uspostavljanje održive i inkluzivne trgovine širom tog područja", objašnjava Matt Murray, američki zvaničnik u APEC-u.
Drugi povod za zabrinutost je kako da se smanji rizik u lancu snabdijevanja, sa lekcijama naučenim iz kraha izazvanog pandemijom koronavirusa.
Robert Holleyman, bivši zamjenik američkog izaslanika za trgovinu, smatra da je "ono što ćete vidjeti neka vrsta otpornosti kako bi bili sigurni da nema ni jedne slabe tačke u slučaju pandemije."
Na primjer, dok Sjedinjene Države uvoze više robe iz zemalja kao što je Vijetnam, Kina je i dalje deo lanca nabavke.
"Mnoge od sirovina i komponenti još uvijek se proizvode u Kini", kaže Cristopher Tang sa Univerziteta Kalifornije.
Članice APEC-a nastaviće da prate kinesko-američke odnose i poslije samita. Prema posljednjem istraživanju centra Pew, javnost u mnogim zemljama je više naklonjena Sjedinjenim Državama - od kojih se očekuje da intervenišu kada je riječ o unutrašnjim pitanjima - nego Kini.
"Sjedinjene Države takođe uglavnom više uzimaju u obzir interese drugih zemalja nego što je to slučaj sa Kinom, i više je vjerovatno da će doprinijeti globalnom miru i stabilnosti", ističe Laura Silver iz Istraživačkog centra Pew.
Analitičar Ali Wyne dodaje da će Sjedinjene Države i Kina morati da pronađu način da koegzistiraju.
"Za razliku od Hladnog rata, koji se završio raspadom Sovjetskog Saveza, Washington i Peking ne ide nikuda. Konkurencija će imati svoje oscilacije, ali ne i kraj", kaže ona.
Pored Kine i SAD-a, ekonomije APEC-a čine otprilike polovinu svjetske trgovine i 60 posto globalne ekonomije. U međusobno povezanom svijetu, analitičari kažu da će lideri morati da prevaziđu razlike da bi rješavali pitanja kao što su klimatske promjene i nesigurnost u snabdijevanju hranom.