Američki predsjednički kandidati o čipovima i odnosu s Kinom 

Zastave SAD i Kine preko ploče sa čipovima. (Foto: Reuters/Florence Lo)

Oni se nalaze u telefonima, u električnim automobilima, u satelitima, pa čak i u frižiderima. Puluprovodnici, odnosno, čipovi su izumljeni u Sjedinjenim Državama, ali danas ih se samo oko 12% tu proizvodi.

Zahvaljujući Zakonu o čipovima i nauci, predsjednik Joe Biden, prošle je sedmice vodeći kampanju mogao da istakne izdvajanje šest milijardi dolara u federalnim grantovima za nove fabrike kompanije Micron u New Yorku i Idahu. Zajedno sa 125 milijardi koliko je uložio sam Micron, Biden kaže da je riječ o najvećoj privatnoj investiciji ikada u te dvije države.

„Ljudi, moj prethodnik i njegovi MAGA republikanski prijatelji imaju veoma drugačiji pogled. Oni se protive Zakonu o čipovima i nauci koji pokreće ovaj rast danas. (...) Moramo zaustaviti ove podjele. Obećavam da ću biti predsjednik za cijelu Ameriku, bez obzira da li ste glasali za mene ili ne. Današnje investicije pomažu svim Amerikancima”, naveo je Biden.

Tokom predsjedničkog mandata Donalda Trumpa tadašnji direktor Intela je u Ovalnom uredu objavio projekat te kompanije o čipovima, vrijedan sedam milijardi dolara.

Ali tada nije bilo vladinog novca koji je podržao projekat. Subvencionisanje kompanija za proizvodnju čipova je relativno nova politika, a eksperti kažu da se dvojica kandidata po tome razlikuju.

„Da ste 2015. godine upitali većinu Amerikanaca i Obaminu administraciju da li nam je potrebna politika o čipovima, oni bi rekli: 'Ne, sve je u redu, zbog čega ste zabrinuti'. Tako da je ovo novina, a Trampova administracija je promijenila naše stavove prema Kini. Ova administracija je pak bila ona koja je uspjela da zapravo sprovede neke korisne planove”, kaže za Glas Amerike James Lewis iz Centra za strateške i međunarodne studije.

Trump se kao predsjednik nosio sa prijetnjom Kine na drugačiji način – koristio je tarife.

„Uveli smo Kini poreze na robu i proizvode vrijedne 300 milijardi dolara, koji su prodavani u našoj zemlji i Kina je to platila”, rekao je Trump u avgustu 2019. godine.

Pedeset milijardi od toga je bilo na proizvode visoke tehnologije. Nedavno, u kampanji, Trump je rekao šta bi uradio u drugom mandatu:

„Ukinuću status Kine kao trgovinski najpovlašćenije nacije”, rekao je on.

Otakako je usvojen, Bidenov Zakon o čipovima i nauci aktivirao je 83 projekta, te je povećao američki udio u proizvodnji čipova. Lewis kaže da bi Trump, ako bude ponovo izabran, morao implementirati drugi dio tog zakona kako bi ti napori bili nastavljeni.