Američka sveučilišta pokušavaju zauzdati masovno pijančevanje studenata

Američka sveučilišta pokušavaju zauzdati masovno pijančevanje studenata

Amanda Long: "Na početku tražimo da prođu trosatni obrazovni program, koji vrijedi za čitavu zemlju. To je prosvjećujući pogled na alkohol, na to kako on utječe na studente, kako se može odraziti na njihov studij."

Prekomjerno uživanje alkohola među studentima ozbiljan je problem na praktički svakom sveučilišnom kampusu u Sjedinjenim Državama. Jedna nova studija povezuje studentske pijanke s oštećenjima mozga i većom učestalošću ozljeđivanja, te sveučilišta i koledži diljem zemlje reagiraju pokretanjem niza novih programa protu-alkoholnog zdravstvenog prosvjećivanja.

U jednom baru u Washingtonu, nekoliko studenata, koje smo upitali o njihovim navikama u vezi s alkoholnim pićima, ne oklijeva s odgovorima.

"Pijem od osamnaeste godine" - kaže jedan, dok drugi ponosno dodaje da je večeras "popio barem desetak pića".

Ti su studenti prilično tipični. Nacionalni institut o zlouporabi droga i drugim ovisnostima izvješćuje da 42 posto njihovih vršnjaka redovito sudjeluje u tzv. 'binge-pijankama'. Tim McQueeny, doktorand na Odsjeku za psihologiju Sveučilišta Cincinnatija, kaže da znanstvenici tome posvećuju sve veću pažnju i to s dobrim razlogom: "Godine najveće konzumacije alkohola su one u kojima se mozak još uvijek razvija, posebice od 18 do 25 godina starosti, kad je zlouporaba opojnih sredstava najproširenija. U brojkama, to je 4 pića za djevojke i 5 ili više za mladiće.

Tim McQueeny i njegov mentor, profesorica Krista Lisdahl Medina, posebice su zainteresirani da vide kakve posljedice po mozak, u ovom kritičnom periodu razvitka, ostavljaju pijanke. "Gledali smo snimke mozga vrlo visoke razlučivosti, na kojima možemo mjeriti debljinu moždane kore. Dakle, da vidimo kako im je – da tako to nazovemo – debeo mozak" - kaže Krista Lisdahl Medina.

Jedna druga ekipa američkih i kanadskih znanstvenika također pokušava izmjeriti posljedice pijančevanja kod studenata. Dr. Michael Fleming, s Medicinskog fakulteta Feinburg, u Chicagu, kaže da su on i njegovi kolege pratili učestalost gubitka svijesti od pijanosti, kao i ozljede povezane s pijanošću, među gotovo tisuću studenata s pet sveučilišta, u periodu od dvije godine. "Potpuno pomračenje uma je stvarni period amnezije, to je prolazni akutni gubitak pamćenja koji može trajati par sati, ali i duže, ovisno o tome koliko je osoba popila alkohola. Željeli smo ustanoviti povećava li to kod studenata rizik ozljeđivanja" - kaže Michael Fleming.

Ustanovili su da – povećava. Fleming kaže da se svaki četvrti student slučajno ozlijedi dok pije. A, kako raste stopa pomračenja uma, tako raste i broj tjelesnih ozljeda. I druge studije podržavaju takve nalaze. Jedna studija na nacionalnoj razini ustanovila je da je 2001. godine gotovo 600 tisuća studenata bilo ozlijeđeno kao rezultat konzumacije alkohola. Sveučilišta diljem Amerike poduzimaju određene mjere u odgovor na tu sumornu statistiku.

Amanda Long, koordinatorica za protu-alkoholne programe na Sveučilištu Marylanda, kaže da želi osigurati da studenti razumiju rizike i posljedice zlouporabe alkohola prije nego što i dođu na kampus kao studenti prve godine: "Na početku tražimo od njih da obave trosatni obrazovni program, koji vrijedi za čitavu zemlju. To je prosvjećujući pogled na alkohol, na to kako on utječe na studente, kako se može odraziti na njihovo napredovanje na studiju."

Kad jednom dođu na kampus, studentima se i dalje pruža podrška u vidu raznih orijentacijskih programa za novodošle studente, savjetodavnih programa, kao i zbivanja umjerenih na angažiranje studentskih skupina visokog rizika, poput sportskih društava te bratstava i sestrinstava.

Na nekim koledžima i sveučilištima od studenata se traži da koriste resurse na Internetu, poput eCHECKUP TO GO, servis koji pruža Državno sveučilište Kalifornije u San Dijegu. Taj servis nudi individualno prilagođenu povratnu informaciju korisniku o njegovom ili njezinom korištenju alkohola, kako to utječe na ciljeve i aspiracije koji su im važni, karijeru i život, odnose s drugim ljudima, samopouzdanje, zdravlje, tjelesnu krepkost i slično.