Član Kongresa iz redova demokrata, sa šezdesetogodišnjim političkim iskustvom, istakao je da je američki spoljnopolitički pristup posvećen demokratskim principima.
„To podrazumijeva podršku ljudskim pravima, borbi protiv korupcije, demokratizaciji – to je ono u šta vjerujemo. I spremni smo da žrtvujemo kratkoročna ostvarenja, zarad ispunjavanja dugoročnih ciljeva. A, to nije uvijek jednostavno. I to je u potpunoj suprotnosti sa autokratskim režimima koji upotrebljavaju silu i korupciju za ostvarivanje koristi. Primjer toga je Ukrajina, kao i zemlje širom svijeta koje su na meti autokrata“, rekao je senator Kardin – tokom debate u vašingtonskom Atlantskom savjetu, održane povodom njegovog skorog penzionisanja.
Kardin je iznio uvjerenje da američko angažovanje pomaže narodima koji žude za slobodom i demokratijom da ostvare svoje aspiracije.
„Tokom 1987. bio sam na Kontrolnoj tački Čarli, jednom od najpoznatijih prelaza između Istočnog i Zapadnog Berlina tokom Hladnog rata, gdje sam razgovarao sa Istočnoberlincima koji su dugo iščekivali slobodu. Imali su nadu. Dvije godine kasnije vratio sam se sa čekićem i pomogao rušenju Berlinskog zida. Berlin je danas pun života i ujedinjen. Ne smijemo odustati od nade, naših vrijednosti i demokratskih principa. Previše ljudi na svijetu zavisi od američkog angažmana i spoljne politike zasnovane na našem sistemu vrijednosti”, poručio je Kardin.
Osvrnuo se i na aktuelnu geopolitičku situaciju u svijetu – koju najdirektnije reflektuje ruska agresija na Ukrajinu, sukobi na Bliskom istoku, ali i rastući uticaj Kine na države širom svijeta.
“Opasnost za svijet kakav poznajemo ne dolazi iz naše hemisfere. Već od neformalne koalicije Rusije, Kine, Irana i Sjeverne Koreje. Zemlje naše hemisfere žele da budu orijentisane ka Zapadu. Međutim, ako ne razumijemo njihove potrebe, ne podržavamo ih diplomatski i ekonomski može doći do preokreta koji šteti našim nacionalnim interesima. Potrebno je da budemo prisutni i da podržavamo važna partnerstva. Kina se nudi, takvi angažmani najčešće imaju posljedice, ali u odnose sa njom se ulazi jer Amerika nije bila prisutna”, naveo je Kardin.
U kontekstu najava američkih zvaničnika da bi se na Bliskom istoku mogle ublažiti napetosti, senator Ben Kardin izrazio je nadu da će se to dogoditi što je prije moguće.
“To nam je potrebno. Izrael se nalazi u nezgodnom okruženju. Hamas je prošlog oktobra izazvao ozbiljne bezbjednosne izazove. Amerika bi trebalo da bude preduzimljivija u vezi sa diplomatskim i ekonomskim podsticajima u komunikaciji i odnosima sa stranim državama i partnerima”, rekao je on.
Senator Kardin jedan je od najzaslužnijih američkih zvaničnika za nastanak i usvajanje Magnitski zakona – kojim se ciljano sankcionišu odgovorni za kršenje ljudskih prava i za korupciju širom svijeta.
„Proces usvajanja nije bio jednostavan, jer se State Departmentu nije dopadala mogućnost miješanja Kongresa u njegov rad. Smatrali su da bi odnose sa drugim državama opteretila mogućnost da neki od njihovih građana budu sankcionisani time što bi im bio zabranjen dolazak u Sjedinjene Države ili pak nedostupan bankarski sistem. State Department je to tumačio kao otežavanje trgovinskih odnosa ili razvijanja partnerstva. Uzvratili smo da je to upravo svrha zakona – oblikovanje američke spoljne politike po našem sistemu vrijednosti. Uspjeli smo da izdejstvujemo da bude usvojen i danas predstavlja globalni standard“, ukazao je američki senator.
Precizirao je da je u svakom trenutku potrebno učiniti sve u svrhe odbrane ljudskih prava. Napomenuo je da bi takve aktivnosti u Americi trebalo da inicira Kongres.
“Za to ne treba čekati izvršnu vlast. Za napredak u toj oblasti važna je legislativa i rad na tome trebalo bi da bude dvostranački. Tokom čitave karijere sarađivao sam kolegama republikancima koji su doprinijeli da Magnitski zakon bude usvojen. Saradnja sa republikancima na usvajanju takve vrste zakona je ključna. Biće i drugih izazova - medijske slobode su ugrožene. U današnje vrijeme, najopasnije je baviti se novinarskim poslom. Trebalo bi da se zauzmemo za novinare. Takođe, potrebno je da stanemo u odbranu aktivista za zaštitu ljudskih prava. Nadam se da će naredni sazivi Kongresa koristiti sredstva za unaprjeđenje oblasti ljudskih prava – da bi bilo bolje za sve”, zaključio je američki senator iz redova Demokratske stranke.
Senator Kardin nedavno je odlikovan u Londonu kao jedan od autora Magnitski zakona.
Nakon usvajanja u američkom Kongresu 2012, kada se odnosio isključivo na područje Rusije, primijenile su ga desetine svjetskih država. Američki Kongres mu je 2020. proširio nadležnost na globalne počinioce transnacionalnog kriminala. Uvršten je i u pravni poredak Evropske unije.
Naziv nosi po Sergeju Magnitskom, revizoru u jednoj inostranoj konsultantskoj firmi u Moskvi. On je otkrio veliku pljačku ruske državne imovine za koju se vjerovalo da su omogućili ili neposredno izvršili državni funkcioneri Ruske Federacije. Umjesto da pokrenu postupke protiv odgovornih funkcionera, ruske vlasti su privele Magnitskog. Preminuo je u zatvoru sedmicu prije isteka jedne godine, koliko se po ruskom zakonu mogao nalaziti u pritvoru bez suđenja.