Ali umjesto programa rada i studija u oblastima kao što su ugostiteljstvo, neke od njih su tek po dolasku u stepe ruskog regiona Tatarstan shvatili da će raditi u fabrici i praviti ratno oružje, sastavljajući hiljade napadačkih dronova koje je dizajnirao Iran, a koji će biti lansirani u Ukrajinu.
U intervjuima za The Associated Press, neke od žena su se žalile na duge sate pod stalnim nadzorom, na prekršena obećanja o platama i oblastima studiranja, te na rad sa nagrizajućim hemikalijama koje su im ostavljale mrlje i svrbež na koži.
Kako bi popunio hitan nedostatak radne snage u ratnoj Rusiji, Kremlj je regrutovao žene u dobi od 18 do 22 godine iz mjesta poput Ugande, Ruande, Kenije, Južnog Sudana, Sijera Leonea i Nigerije, kao i iz južnoazijske zemlje Šri Lanke. Akcija se širi i na druge dijelove Azije, kao i na Latinsku Ameriku.
To je stavilo dio ključne proizvodnje oružja za Moskvu u neiskusne ruke oko 200 afričkih žena koje rade zajedno sa ruskim učenicima stručnih studija od 16 godina u fabrici u posebnoj ekonomskoj zoni Alabuga u Tatarstanu, oko 1.000 kilometara istočno od Moskve, navodi AP.
„Ne znam baš da pravim dronove“, rekla je jedna Afrikanka koja je napustila posao kod kuće i prihvatila ponudu Rusije.
AP je analizirao satelitske snimke kompleksa i njegove interne dokumente, razgovarao sa šest Afrikanki koje su tamo završile i pronašao stotine video snimaka u online programu regrutacije pod nazivom "Alabuga Start", kako bi otkrili život u fabrici.
Putovanje iz Afrike puno nade vodi u 'zamku'
Žena koja je pristala da radi u Rusiji uzbuđeno je dokumentovala svoje putovanje, praveći selfije na aerodromu i snimajući video svog avionskog obroka i mapu u letu, fokusirajući se na riječ "Evropa" i pokazujući na nju svojim dugim, manikiranim noktima.
Međutim, kada je stigla u Alabugu, ubrzo je saznala šta će raditi i shvatila da je to bila "zamka".
"Kompanija se bavi proizvodnjom bespilotnih letjelica. Ništa više", rekla je žena koja je sastavljala okvire aviona. "Žalim i proklinjem dan kada sam počela da pravim sve te stvari."
Radnice su bile pod stalnim nadzorom u svojim spavaonicama i na poslu, radni sati su bili dugi, a plata manja nego što je očekivala - detalje potvrđuju još tri žene koje je intervjuirao AP, koji ih ne identifikuje po imenu ili nacionalnosti iz brige za njihovu sigurnost.
Menadžment fabrike očigledno pokušava da obeshrabri Afrikanke da odu, a iako su neke navodno napustile fabriku ili našle posao negde drugde u Rusiji, AP to nije mogao nezavisno da provjeri.
U Tatarstanu raste fabrika dronova
Rusija i Iran potpisali su ugovor od 1,7 milijardi dolara 2022. godine, nakon što je predsjednik Vladimir Putin izvršio invaziju na susjednu Ukrajinu, a Moskva je kasnije te godine počela koristiti iranski uvoz bespilotnih letjelica.
Posebna ekonomska zona Alabuga osnovana je 2006. godine kako bi privukla preduzeća i investicije u Tatarstan. Brzo se proširila nakon invazije, a dijelovi su prešli na vojnu proizvodnju, dodajući ili renovirajući nove zgrade, prema satelitskim snimcima.
Fotografija bez datuma koju je objavila ukrajinska vojska prikazuje olupinu ruskog drona Shahed za koji je, kako je rekla, oborena u blizini Kupijanska u Ukrajini.
Iako neke privatne kompanije i dalje rade tamo, fabrika se naziva "Alabuga" u dokumentima koji su procurili u detalje o ugovorima između Rusije i Irana.
Bespilotne letjelice Shahed-136 prvo su isporučene rastavljene u Rusiju, ali je proizvodnja prebačena u Alabugu i možda drugu fabriku. Alabuga je sada glavna ruska fabrika za proizvodnju jednosmjernih, eksplodirajućih dronova, s planovima za proizvodnju 6.000 njih godišnje do 2025. godine, prema dokumentima koji su procurili i Institutu za nauku i međunarodnu sigurnost sa sjedištem u Washingtonu.
Taj cilj je sada ispred roka, a Alabuga gradi 4.500, rekao je David Albright, bivši inspektor za oružje UN-a koji radi u institutu.
Pronalaženje radnika bio je problem. Sa rekordno niskim nivoom nezaposlenosti i mnogim Rusima koji već rade u vojnoj industriji, bore se u Ukrajini ili su pobjegli u inostranstvo, zvaničnici fabrike su se okrenuli korištenju studenata stručnih studija i jeftine strane radne snage.
Dokumenti koji su procurili prošle godine i koje su potvrdili Albright i još jedan stručnjak za dronove detaljno opisuju rast radne snage sa nešto manje od 900 ljudi u 2023. na planove za preko 2.600 u 2025. Oni pokazuju da strane žene uglavnom sklapaju dronove, koriste hemikalije i farbaju ih.
U prvoj polovini ove godine regrutovane su 182 žene, uglavnom iz zemalja centralne i istočne Afrike, navodi se na Facebook stranici koja promoviše program Alabuga Start. Takođe regrutuje u Južnoj Americi i Aziji "kako bi pomogao damama da započnu svoju karijeru".
Zvaničnici su održavali događaje za regrutaciju u Ugandi i pokušavali regrutirati iz njenih sirotišta, navodi se u porukama na Alabuginom Telegram kanalu. Ruski zvaničnici su također posjetili više od 26 ambasada u Moskvi kako bi progurali program.
Fabrika takođe privlači radnike iz Politehnike Alabuga, obližnje strukovne škole za Ruse od 16 do 18 godina i Centralne Azije od 18 do 22 godine, koja svoje diplomce naplaćuje kao stručnjake za proizvodnju dronova. Prema istražnim medijima Protokol i Razvorot, neki imaju čak 15 godina i žalili su se na loše uslove rada.
Nadzor, kaustične hemikalije - i ukrajinski napad
Strani radnici putuju autobusima od svojih stambenih prostorija do fabrike, prolazeći kroz više sigurnosnih kontrolnih punktova nakon skeniranja registarskih tablica, dok su ostala vozila zaustavljena radi strožijih kontrola, kaže žena koja sastavlja dronove.
Oni dijele spavaonice i kuhinje koje su "čuvane 24 sata", pišu objave na društvenim mrežama. Ulazak se kontroliše pomoću prepoznavanja lica, a regruti se prate na nadzornim kamerama. Kućni ljubimci, alkohol i droge nisu dozvoljeni.
Stranci po dolasku dobijaju lokalne SIM kartice za svoje telefone, ali im je zabranjeno da ih unose u fabriku, koja se smatra osjetljivom vojnom lokacijom.
Radnik na konstrukciji aviona rekao je za AP da su regruti naučeni kako da sastave dronove i premažu ih kaustičnom tvari konzistencije jogurta.
Mnogim radnicima nedostaje zaštitna oprema, rekla je ona, dodajući da su joj hemikalije učinile da se u lice ubode sitnim iglicama, a na obrazima su joj se pojavile "male rupice" koje ih jako svrbe.
Iako AP nije mogao utvrditi o kakvim se hemikalijama radi, stručnjak za dronove Fabian Hinz s Međunarodnog instituta za strateške studije potvrdio je da se u njihovoj proizvodnji koriste kaustične tvari.
Pored opasnosti od hemikalija, sam kompleks je u aprilu pogodio ukrajinski dron, pri čemu je povrijeđeno najmanje 12 ljudi. Video koji je objavio na društvenim mrežama prikazuje Kenijku koja napadače naziva "varvarima" koji su "htjeli da nas zastraše".
"Nisu uspjeli", rekla je.
Radnici 'maltretirani kao magarci'
Iako je jedna žena rekla da voli raditi u Alabugi jer je bila dobro plaćena i uživala u upoznavanju novih ljudi i doživljavanju drugačije kulture, većina intervjuiranih za AP se nije složila oko visine naknade i sugerirala je da život tamo nije ispunio njihova očekivanja.
Program je u početku obećavao regrutima 700 dolara mjesečno, ali su kasnije objave na društvenim mrežama iznosile "preko 500 dolara".
Radnica na montaži aviona rekla je da su joj troškovi smještaja, avionske karte, medicinske njege i nastave na ruskom jeziku oduzeti od njene plate, a da se s ostatkom mučila da plati osnovne stvari poput autobuske karte.
Afričke žene su "maltretirane kao magarci, roblje", rekla je, ukazujući da su bankarske sankcije Rusiji otežale slanje novca kući. Ali druga radnica u fabrici rekla je da je bila u mogućnosti da svojoj porodici šalje do 150 dolara mjesečno.
Četiri žene su opisale duge smjene do 12 sati, s nasumičnim slobodnim danima. Ipak, dvije od njih koji su rekle da rade u kuhinji dodale su da su spremni tolerisati platu ako mogu da izdržavaju svoje porodice.
AP je kontaktirao rusko Ministarstvo vanjskih poslova i urede guvernera Tatarstana Rustama Minnikhanova i generalnog direktora Specijalne ekonomske zone Alabuga Timura Shagivaleeva za odgovor na žalbe žena, ali nije dobio odgovor.