Portparol Talibana Zabihulah Mudžahid rekao je na Twitteru da će se Idris "pozabaviti nadolazećim bankarskim pitanjima i problemima ljudi". Međutim, stručnjaci su rekli da nije jasno da li Idris ili neko od talibanskih rukovodilaca cijeni ekonomsku opasnost sa kojom se zemlja sada suočava.
Adžmal Ahmadi, bivši guverner centralne banke, koji je pobjegao iz zemlje dan prije ulaska talibana u Kabul, rekao je za agenciju Bloomberg da talibani nisu artikulisali nikakav koherentan pristup u bavljenju ekonomijom zemlje.
"Nikada nisu govorili o tome kakva će biti njihova ekonomska politika, kakav je njihov makroekonomski stav", rekao je on. "Takve vrste pitanja nikada nisu postavljana i ... nikada nisu razmatrana."
On je dodao: "Nikada nisam čuo za ekonomistu u njihovom timu."
Prepletene ekonomske krize
"Oni će imati problem u upravljanju ekonomijom", složio se Gul Maksud Sabit, koji je bio na više funkcija u afganistanskom Ministarstvu finansija, poslednje na poziciji zamjenika ministra finansija za carine i prihode od 2013. do 2015. godine.
Sabit, koji je sada predavač na koledžu Eloni u Kaliforniji, rekao je za Glas Amerike da je to posebno tačno "ako imenuju ljude koji nemaju odgovarajuće vještine i stručnost".
Ono s čime se sada suočavaju talibani je složena mreža ekonomskih kriza koje bi mogle doći u interakciju i pogoršati se.
Novac od međunarodne pomoći, koji čini 75 odsto javne potrošnje u zemlji, presušio je, uključujući i ratu od 440 miliona dolara koja je ove sedmice dospjela od Međunarodnog monetarnog fonda, a koju je ta institucija odbila da isplati talibanima. Ali to nije jedini izazov sa kojim se zemlja suočava.
Drugi glavni izvor sredstava, doznake od Afganistanaca koji žive i rade u inostranstvu, iznosio je u prosjeku skoro 800 miliona dolara godišnje prije nego što su talibani preuzeli vlast.
Međutim, dva najveća predajnika novca koji posluju u zemlji, Western Union i ManiGram International, obustavili su poslovanje u Afganistanu, prekinuvši i taj izvor sredstava.
Situaciju dodatno komplikuje i to što su strane vlade i nevladine organizacije koje sada bježe iz Afganistana zapošljavale više hiljada lokalnog stanovništva i kupovale robu i usluge. Njihov nestanak blokira još jedan put kojim je novac dolazio u afganistansku ekonomiju.
Očekuje se valutna kriza
Banke, koje su u velikoj mjeri zatvorene otkad su talibani preuzeli vlast, polako počinju da se otvaraju, dok u tom trenutku Afganistanci žure da novac koji drže u lokalnoj valuti, avganis, pretvore u američke dolare. Ovo snižava vrijednost avganisa i podiže cijene svakodnevnih potrepština.
U godinama prije nego što su kontrolu nad zemljom preuzeli talibani, afganistanska centralna banka uspjela je pažljivo koreografiranim plesom na tržištima valuta da održi avganisa stabilnim.
Svake nedjelje banka bi na aukciji prodala oko 20 miliona američkih dolara u gotovini. Cilj je bio stvoriti javno razumijevanje o tome koliko avganis vrijedi u odnosu na dolar. Pošto su Afganistanci shvatili da se papirni novac njihove zemlje može pouzdano zamijeniti za dolare po predvidljivom kursu, avganis je zadržavao stabilnu vrijednost.
Uticaj na trgovinu
Stalan priliv dolara u afganistansku ekonomiju takođe je omogućio trgovcima koji su uvozili robu iz inostranstva da namire svoju kupovinu u dolarima, jer mnogi njihovi dobavljači nisu bili spremni da prihvate avganise kao sredstvo plaćanja.
Sada su, međutim, prestale isporuke fizičkih američkih dolara koje su pomogle da se afganistanska ekonomija okreće, a rezultati su, rekao je Sabit, predvidljivi.
"Mnogi ljudi će početi da pretvaraju svoje avganise u dolare što je prije moguće jer znaju da će vrijednosti avganisa značajno oslabiti, a zatim će se držati dolara", rekao je on.
Dolare koji su preostali u opticaju vjerovatno će skupiti trgovci kojima su potrebni za plaćanje stranim dobavljačima, čime će se dodatno smanjiti ponuda i smanjiti vrijednost avganisa. I na kraju, ljudi koji drže dolare biće primorani da ih potroše, rekao je Sabit.
Smanjeni vladini prihodi
"Mislim da će dolari uglavnom nestati sa tržišta", rekao je Sabit. "A onda će i to uticati na trgovinu, jer banke neće imati toliko novca, u dolarima, za međunarodno plaćanje u ime trgovaca".
Većina prihoda Talibana, sada kada je grupa preuzela zemlju, dolaziće od poreza i carina. Međutim, s toliko stranog novca koji je iznenada nestao iz zemlje, oporezivati će se daleko manje ekonomske aktivnosti. A kako inflacija raste i dolari nestaju iz opticaja, uvoz će takođe vjerovatno drastično opadati.
"Sve u svemu, mislim da će i prihodi od carine i poreza za njih značajno pasti", rekao je Sabit. "I to je jedini izvor koji će za sada imati."
"Podsticaj za saradnju"
Jedna varijabla koja bi mogla da ublaži neke probleme sa kojima se suočava Afganistan je konačni oblik nove vlade te zemlje. Talibani su se sastajali sa nekim zvaničnicima bivše vlade, a bilo je i naznaka da je grupa zainteresovana za neku vrstu aranžmana o podjeli vlasti koji bi mogao omogućiti stranim državama da priznaju vođstvo zemlje kao legitimno.
Međunarodno priznanje moglo bi ponovo da pokrene dio dotoka pomoći u Afganistan i moglo bi da pruži Western Unionu i ManeyGramu i drugim kompanijama dovoljno udobnosti za nastavak rada u toj zemlji.
"Ulozi su veliki, ali činjenica da su ulozi veliki za ovu novu vladu razlog je za optimizam, jer im daje podstrek za saradnju", rekao je Deril Meklaud, profesor ekonomije na Univerzitetu Fordham koji je proučavao ekonomiju u krizama.
"Potencijalni troškovi prilagođavanja su visoki, pa je veća vjerovatnoća da će vlada pokušati da sarađuje i čini stvari da ne bude izbačena iz zajednice nacija
Obični ljudi su povrijeđeni
Neki stručnjaci pozivaju međunarodnu zajednicu da se suzdrži od kaznenih akcija ako talibani ne mogu da osiguraju široko priznanje.
"Mislim da bi bilo veoma važno da svijet prepozna potrebe i patnje ljudi kada uvode sankcije zemlji", rekao je Sabit.
"Razumijem politički aspekt toga. I razumijem pritisak koji žele da primjene na talibane", rekao je on. "Ali ova borba između međunarodne zajednice i talibana - ovaj ekonomski rat - uticaće na obične ljude."