Hrvatsku nezavisna novinarka Helenu Puljiz protuobavještajna je služba u listopadu ispitivala o jednom bivšem suradniku predsjednika Stjepana Mesića i njenom novinarskom radu. O ovom se slučaju raspravljalo pred Saborom, a predsjednik države i premijer o njemu imaju – kako se čini – prilično oprečna stajališta. O situaciji u kojoj se našla ova novinarka govori Alex Lupis, savjetnik u organizaciji Odbor za zaštitu novinara, koja ima sjedište u New Yorku.
Osim što ga brine činjenica što se – kako se čini - zastrašivalo i ucjelnjivalo jednu novinarku, Alex Lupis kaže da je posebno zabrinjavajuća mogućnost to što je Helena Puljiz možda bila žrtvom obračuna unutar vlasti, između vlade i ureda predsjednika.
Alex Lupis: Ovaj slučaj ukazuje na činjenicu da politička elita u Hrvatskoj, čak i takozvani reformatori, kao i ljudi u obavještajnoj zajednici – da svi oni još uvijek na žalost smatraju da je posve prihvatljivo ispitivati i saslušavati novinare, pratiti ih i zastrašivati. Jer još uvijek postoji uvjerenje da novinar treba služiti državi. HDZ tvrdi da je reformirana stranka, no Ivo Sanader ne kritizira obavještajnu službu, nije stao na stranu Helene Puljiz. Ta je činjenica, za nas ovdje, vrlo zabrinjavajuća.
A što ako je Helena Puljiz zaista imala veze s ljudima koji su bili povezani s miljeom oko odbjeglog generala Ante Gotovine - kako javljaju neki mediji. Upitali smo Alexa Lupisa, zar policija nema pravo ispitati bilo kojeg građana, pa čak i novinara, ako se radi o mogućem kršenju zakona?
Alex Lupis: Naše stajalište je uvijek bilo – u istrazi bilo klasičnog zločina ili predmeta s područja nacionalne sigurnosti, vlasti bi trebale poduzeti sve da činjenice prikupe iz drugih izvora, a ne od novinara. Primjerice – slučaj Gotovina. Umjesto od jedne novinarke, informacije su se mogle tražiti kod njegovih političkih pristaša – koji su poznati. Ili recimo u braniteljskim udrugama.
Zašto ne i kod novinara?
Alex Lupis: Posao novinara u demokratskom društvu je služiti javnim interesima. Ako želimo da se medijima javljaju građani s pritužbama o recimo korupciji u državnoj upravi ili o nekom drugom osjetljivom pitanju – ona građani moraju biti sigurni da će njihov kontakt s novinarom ostati tajan. Oni trebaju biti sigurni da novinar radi za njih, a ne za državu.
Slučaj Helene Puljiz, kaže naš sugovornik, ukazuje na “mogućnost da obavještajna zajednica u Hrvatskoj želi na izvjestan način kooptirati medije, te ih iskoristiti za postizanje političkih ciljeva dijela vlasti.” Pogotovo zabrinjava činjenica što to čini HDZ, stranka koja je u nedavnoj prošlosti često koristila represivne mjere protiv neovisnih medija – kazao je Alex Lupis iz newyorškog Odbora za zaštitu novinara.