Vodeći ekonomski savjetnik bivšeg američkog predsjednika Billa Clintona, Martin Baily, ovih je dana objavio studiju koja uključuje prijedloge kako bi Zapadna Europa mogla potaknuti svoju konkurentnost i povećati anemičnu stopu svog gospodarskog rasta.
Ukoliko želi potaknuti rast i produktivnost, Zapadna Europa bi trebala smanjiti svoju vrlo izobilnu socijalnu pomoć, povećati dob umirovljenja uposlenika, te skresati zakonske mjere koje ograničavaju poslovne aktivnosti, tvrdi Martin Baily, nekadašnji ekonomski savjetnik bivšeg predsjednika Clintona, a sada suradnik washingtonskog Instituta za međunarodnu ekonomiju. Gospodin Baily priznaje da njegovi prijedlozi predstavljaju ogroman i politički iznimno nepopularan zadatak.
U studiji naslovljenoj "Transfomacija europske ekonomije", na više od 300 stranica, iznesene su, između ostaloga, i prepreke koje su ograničile ekonomski rast i praktički onemogućile postizanje zacrtanog cilja Europske Unije: stvaranja 21 milijuna radnih mjesta do 2010. godine. Cilj su postavili čelnici Unije 2000. godine, u Lisabonu, a on podrazumijeva da bi godišnje bilo stvoreno 3 milijuna radnih mjesta. Prošle godine, 15 članica Europske Unije stvorilo je samo 412 tisuća novih radnih mjesta, a prethodne godine 740 tisuća. Sada s 25 članica, Europska Unija je najveće svjetsko gospodarstvo po populaciji i brutto društvenom proizvodu.
Gospodin Baily odaje Zapadnoj Europi priznanje za postizanje prosperiteta kakav prije 30 godina nije bio predvidiv, te kaže da je Europa daleko ispred Sjedinjenih Država po pitanju opće zdravstvene zaštite. No, ističe on, takvi vrlo skupi programi mogu se održavati samo po cijenu smanjenog ekonomskog rasta. Rano umirovljavanje samo je jedan od primjera: "Kada bi u Sjedinjenim Državama imali jednake uvjete kao u Europi, i Amerikanci bi se ponašali jednako. Ukoliko vam se nudi mogućnost umirovljenja s 55 godina, uz puno pokrivanje troškova zdravstvene zaštite i dobru mirovinu, onda bi i u Americi ljudi odlazili u penziju s 55 godina."
U Zapadnoj Europi, prosječna dob umirovljenja je 59 godina, u Sjedinjenim Državama - 65. Tema koja se provlači kroz studiju Martina Bailyja je potreba postojanja dobrih razloga za ljude da žele raditi i to što duže. Troškovi socijalne skrbi, ponajviše zdravstvene zaštite i mirovina, odnose 31 posto brutto društvenog proizvoda u Švedskoj, 29 u Francuskoj, a u Sjedinjenim Državama - 15 posto. Jednak se obrazac vidi i kod prosječnog broja radnog sati po uposleniku.
Šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeća, Europljani su radili više sati od Amerikanaca. Sada, oni rade znatno manje, dijelom i zato što plaćeni dopusti tipično iznose više od četiri tjedna godišnje u usporedbi s jedva nešto više od dva tjedna u Sjedinjenim Državama. Martin Baily pozdravlja poziv Europske Unije za reformom tržišta rada. Ali, kaže, promjene trebaju provesti vlade pojedinih država: "Za svaku pohvalu su nastojanja Europske Unije da pogurne društvene reforme i reforme proizvodnog tržišta, kao i stvaranje jedinstvenog tržišta i tako dalje. Ali, na koncu konca, Bruxelles jednostavno nema ovlasti nad čitavim nizom stvari koje su zaista bitne."
Mnogoštošta je pozitivno u europskom ekonomskom modelu, opetovano ističe Martin Baily, uz tvrdnju da ne zagovara da Europa slijepo oponaša više tržišno orijentiran američki model. On ukazuje na pozitivne - premda skromne - reforme u određenim europskim zemljama, posebice Britaniji, Švedskoj, Nizozemskoj i Danskoj.