Europa danas obilježava Dan sjećanja na holokaust i borbu protiv ksenofobije. U sjećanje na kraj drugog svjetskog rata i oslobađanje koncentracijskog logora Auschwitz, 27.1. 1945., taj se dan po prvi put obilježava i u Hrvatskoj.
Predavanja o holokaustu održana su u državnim školama u čijim se programima holokaust do sada tretirao na neodgovarajući način ili se uopće nije spominjao. To je jedan od razloga zbog čega je krajem 2003. nakon pune 62 godine u Hrvatskoj ponovo otvorena židovska osnovna škola.
Deset sedmogodišnjaka prošle je jeseni upisano u prvu židovsku osnovnu školu u Hrvatskoj. Škola "Lea Deutsch", nazvana po židovskoj djevojčici iz Zagreba koju su 1944. ubile ustaše, prva je židovska škola na području bivše Jugoslavije nakon Drugog svjetskog rata. Posljednju u Hrvatskoj 1941. su, nakon sto godina postojanja, opljačkale i zapalile ustaše. Od tada nije obnavljana.
“Obnova židovske škole nakon više od 60 godina važan je događaj za Židove u Hrvatskoj” - kazao je ravnatelj škole Željko Burcar za Glas Amerike. “Kad smo osnivali školu” - dodao je - “cilj nam je bio da omogućimo židovskoj zajednici u Hrvatskoj da se razvija. Zajednica koja nema podmladak, koji se usmjerava da razumije svoju povijest, zasigurno će teško naći put kojim treba ići”.
Privatnu školu "Lea Deutsch" osnovala je židovska zajednica u Hrvatskoj sredstvima židovske obrazovne "Zaklade Lauder" sa sjedištem u New Yorku. S radom je počela samo u prvom razredu ali se u Židovskoj općini u Zagrebu nadaju da će ih u budućnosti imati svih osam. Prvih deset učenika nisu svi židovske vjere, većina je iz mješanih brakova, a nekoliko je djece Izraelaca koji rade u Hrvatskoj.
Obrazovni program škole usklađen je s programom koji je propisalo Ministarstvo prosvjete, a posebno se nudi skupina hebrejskih predmeta - židovska povijest, hebrejski jezik i židovstvo. Vjeronauk nije obavezan i roditelji sami mogu odlučiti žele li da ga njihova djeca uče. U židovskoj privatnoj školi djeca će učiti i o holokaustu koji je u udžbenicima i nastavnim programama u državnim školama u posljednjih trinaest godina neprimjereno obrađivan ili uopće nije obrađivan kao tema. “Mi ćemo učiti djecu da uvažavaju različitosti i prihvaćaju drugačije stavove” - kaže Željko Burcar.
Za zagrebačkog rabina Kotel Da-Dona obnovljena škola predstavlja jamac kontinuiteta židovske zajednice u Hrvatskoj. Izraelski odvjetnik koji je u Zagreb stigao prije šest godina prvi je rabin u Hrvatskoj nakon holokausta. “Obrazovanje je uvijek bilo ključ za očuvanje našeg identiteta i osiguranje nastavka života židovskih zajednica u svijetu” - rekao je za Glas Amerike Kotel Da-Dona.
“Moja je funkcija da oživim židovstvo i da pokušam, što bi bilo idealno, židovsku zajednicu ovdje vratiti na onu razinu na kojoj je židovstvo u Hrvatskoj postojalo prije Drugog svjetskog rata. Nadam se da ću uspjeti u toj misiji” - kazao je rabin Kotel Da-Don za Glas Amerike.
U Hrvatskoj danas živi 3000 Židova, 1500 u Zagrebu. Od 25 tisuća koliko je ih u Hrvatskoj živjelo prije Drugog svjetskog rata, u ustaškim koncentracijskim logorima ubijeno je njih oko 20 tisuća.