Većina Hrvata razočarana je Sjedinjenim Državama, a u hrvatskoj javnosti jača anti-američko raspoloženje - pokazuje najnovije istraživanje zagrebačkog tjednika Globus.
Čak 70 posto ispitanika smatra da "Sjedinjene Države iskorištavaju svjetska bogatstva za vlastito bogaćenje". 51 posto izričito se protivi ratu protiv Iraka, 57 ne misli da je "Amerika obećana zemlja u kojoj bi valjalo živjeti", a 71 posto ne prihvaća idole američke kulture. 66 posto ispitanika smatra da "Amerika izaziva sukobe i ratove radi vlastite koristi", a 52 posto ispitanika ocjenjuje negativnim pritiske Amerike na Hrvatsku kada je u pitanju suradnja Hrvatske s haaškim Tribunalom, te joj zamjera što nije oslobodila Zvonka Bušića.
Čak 41 posto ispitanika u anketi tjednika Globus smatra da "Sjedinjene Države ugrožavaju svjetski mir", a svega 6 posto u potpunosti odobrava rat protiv Iraka.
Što se dogodilo da Hrvati, koji su početkom devedesetih godina glorificirali Sjedinjene Države, sada odjednom promjene raspoloženje? Jesu li u pitanju promjene u američkoj politici ili nerealna očekivanja građana Hrvatske? - upitali smo sociologa Dražena Lalića, koji je vodio istraživanje čiji su rezultati objavljeni u Globusu.
Dražen Lalić: Rekao bih i jedno i drugo. Mislim da je podozrenje prema Sjedinjenim Državama više prisutno na političkoj, nego na kulturnoj razini. O tome govori podatak da Hrvati imaju snažne veze sa Sjedinjenim Državama - 30 posto ih ima rodbinu u toj zemlji, 13 posto je posjetilo zemlju. Mislim da su to vrlo bliske veze. Ali kad se pogleda uvjetovanost, razlozi zbog kojih su Hrvati, ili dio njih, anti-američki raspoloženi - to treba prvenstveno staviti u vezu sa politikom sadašnje američke vlasti republikanaca. Hrvati su umorni od rata, uplašeni su njegovim posljedicama, sami su žrtve rata, i neki novi rat bi ih strašno poremetio. Mislim da neke svoje životne perspektive u svakom slučaju Hrvati sagledavaju samo u situaciji mira - ne samo na ovom prostoru već i na planeti u cjelini. Isto tako, treba reći i neke druge stvari: snažan tradicionalizam u načinu života opire se bešćutnoj vezanosti Amerikanaca za materijalne vrijednosti, i to bez obzira na promjene do kojih je došlo u Hrvatskoj. S tim u vezi treba reći da su Hrvati razočarani procesom tranzicije, i pratećom ekonomskom i političkom liberalizacijom. Dio krivnje za svoju razočaranost tim procesima, pripisuju Sjedinjenim Državama, odnosno optužuju Sjedinjene Države.
Je li se nešto promijenilo i u javnom mnijenju Hrvatske?
Dražen Lalić: Treba imati na umu recentno jačanje desnice, koje se podudara s anti-američkim raspoloženjem - kako na vrijednosnoj razini tako i u pogledu povoda za takvo raspoloženje. Recimo, izručenje generala haaškom sudu, gdje Amerika, po mišljenju mnogih u Hrvatskoj, radi prilično licemjerni pritisak. Traži da druge zemlje izručuju svoje optuženike, a istovremeno oni sami to nisu spremni činiti. Pa onda, konačno, i neoslobađanje Zvonka Bušića, što se u Hrvatskoj shvaća kao prvenstveno humanitarno pitanje, u kojem treba pokazati ljudskost. Još bih rekao sljedeće: ipak je proces demokratizacije u Hrvatskoj u posljednjih dvanaest godina znatno napredovao. Zbog toga povećan je i odijum građana prema - kako se navodi - autoritarnim tendencijama u vanjskoj politici, za koje oni smatraju odgovornom vladu Sjedinjenih Država, koja se smatra svojevrsnim svjetskim policajcem, posebno od dolaska na vlast predsjednika Georgea Busha.