Nedavni računovodstveni skandali u američkim korporacijama naveli su stručnjake i poslovne čelnike iz drugih zemalja da počnu preispitivati američku računovodstvenu praksu. Ta se praksa, inače, u američkim poslovnim školama smatra modelom za zemlje koje pokušavaju razviti i proširiti svoja tržišta kapitala.
Unatoč kritikama iz zemalja poput Britanije i Rusije, američka sveučilišta još ne razmišljaju o promjeni načina na koji svoje studente uče računovodstvenim metodama. Doduše, neki ponovno razmišljaju o načinima na koje pripremaju svoje studente da se nose s etičkim dilemama koje su, po mnogima, u korjenima kapitalizma.
Prije pet godina, Howard Frank je napustio svoj posao u Ministarstvu obrane, gdje je bio zadužen za proračunska sredstva u visini od 300 milijuna dolara, da bi postao dekan Fakulteta za poslovni menadžment Sveučilišta Maryland. Prije nego što je radio za Pentagon, dr. Frank je upravljao jednom velikom američkom korporacijom. Kako kaže, do sada, nitko od direktora koji su pod istragom zbog nepropisnog ili neprimjerenog iskazivanja financijskog poslovanja, nije diplomant sveučilišta Maryland.
Svejedno, dodaje dr. Frank, ponašanje takvih pojedinaca baca ljagu na sve američke korporacije, kao i na poslovne škole: "Mogu vam reći, s čisto osobne točke gledišta, za mene je to velika sramota. Posebice zato što su sve organizacije s kojima sam ikada bio povezan poslovale iznimno etično. Mi poučavamo takvu etičnost, mi ju i prakticiramo i svejedno nešto ode na loše."
I, zaista, stvari "odu na loše" usprkos svemu. Predsjednik Enrona, Jeffrey Skilling, protiv kojeg se vodi istraga zbog uloge u propasti Enrona, diplomirao je na Fakultetu za poslovni menadžment sveučilišta Harvard, koja je integrirala nastavu o profesionalnoj etičnosti u svoj studij računovodstva još od sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Od 1988. godine, studenti Harvarda moraju proći posebni trotjedni seminar koji se bavi isključivo etičkim dilemama u poslovanju. Više od toga, međutim, nije obvezno.
Na Sveučilištu Maryland, kaže Howard Frank, svi studenti poslovnog menadžemnta moraju prije diplomiranja odslušati predmet "Poslovna etika", kao i posjetiti zatvor u kojemu kazne odslužuju direktori osuđeni za korupciju: "Za studente su to prilično otrežnjujuća iskustva, nakon kojih se vraćaju prilično potreseni. Tamo, naime, nisu viđali tip ljudi koje bi smatrali kriminalcima - to su ljudi koji izgledaju posve normalno, koji su započeli posve normalne karijere, a onda su, u jednom trenutku, prešli ovu tanku liniju i našli se s druge strane zakona i u zatvoru."
Poput Harvarda, i Sveučilište George Washington, u Washingtonu, ponovno razmatra nov način pristupa profesionalnoj etici. Obnovljena je nastava predmeta Poslovna etika, koji je bio ukinut prije nekoliko godina. Dr. Jeff Lenn, koji vodi nastavu poslovne etike, kaže da se nada da će studenti shvatiti da je stjecanje poslovne etike jednako važno kao i usvajanje matematičkih i drugih stručnih znanja.
On ističe da američke korporacije za svoj kapital ovise o ulaganjima, a, dodaje, ljudi neće ulagati u korporacije ukoliko ne vjeruju njihovim direktorima. "Biznis je sam po sebi utemeljen na filozofiji da je vlastiti interes dobra, pozitivna stvar. Ali, kad taj vlastiti interes uzdignete iznad ostaloga, onda to može dovesti do pohlepe. A, sam sistem će funkcionirati samo ako mu se postave granice. Prema tome, ako ću ja raditi na zadovoljavanju vlastitog interesa u tolikoj mjeri da će to uskratiti drugima zadovoljavanje njihovih interesa, onda sistem više neće funkcionirati."
Premda nitko ne sugerira da su etičke rasprave nevažne u poslovnom školovanju, ipak se čuju i glasovi da se studente ne može naučiti etičnom ponašanju i da škole ne bi trebalo smatrati odgovornima za skandale koji ovih dana pune naslovnice novina. Kako kažu, uvijek će biti i loših ljudi, kao i onih koji donose loše životne odluke i krive izbore.