Ne priznajući haaški sud, Milošević se i u svom četvrtom pojavljivanu pred sucima odbio izjasniti o bosanskoj optužnici što je protumačeno kao izjava da se ne osjeća krivim po 39 točaka otpužnice, uključujući genocid. Milošević se deklarirao mirotvorcem.
U četvrtom pojavljivanju Slobodana Miloševića pred haaškim sucima nije bilo isključivanja mikrofona, ali su pale neke antologijske izjave. Odbijajući se izjasniti o optužnici suda koga ne priznaje, Milošević je optužnicu okrstio kao “žalosni tekst” i “vrhunac apsurda”. Nastavak je priča za sebe: “meni pripada zasluga za mir u Bosni a ne za rat, odgovornost za rat snose sile koje su rasturale Jugoslaviju i njihovi satrapi, a ne Srbija, srpski narod i srpska politika”.
Ovaj su dio izjave prenijele sve svjetske agencije – ili makar onaj dio koji je poslao novinare u sve prazniju sudnicu. Za prvo pojavljivanje Miloševića organizatorima je trebala dodatna dvorana, za četvrtog našlo se i praznih mjesta u maloj dvorani odjeljenoj od sudnice neprobojnim staklenim zidom.
Bosanska optužnica tereti Miloševoića za genocid. Sudskom je službeniku trebao gotovo sat vremena za čitanje njezinih navoda, zanimljivost je da je optužnica čitana na srpskome jeziku a suci su slušali simultani prijevod. Imena spominjana u ovome dokumentu će se – ukoliko je suditi po dosadašnjoj praksi tužiteljstva – najvjerojatnije uskoro naći na listi haaških optuženika. Optužnice, naime, sve sudionike, kako ga opisuju, “zajedničkog kriminalnog poduhvata” povezuju aktivnim sudjelovanjem u svim fazama događanja koja će voditi u ratne zločine i, u slučaju bosanske optužnice, genocidu.
Milošević je odbio izjašnjavanje te je predsjedavajući sudac Richard May kao i kod “kosovske” i “hrvatske” optužnice Miloševićevo odbijanje na suradnju pročitao kao odbacivanje svih navoda, dakle izjašnjavanje da se ne osjeća krivim ni po jednoj od 39 točaka bosanske optužnice.
Suđenje Slobodanu Miloševiću za Kosovo počinje 12. veljače, a proces će se tek kasnije nastaviti spajanjem, objedinjavanjem optužnica. Ovo je odluka sudskog Vijeća haaškog Tribunala za ratne zločine.
Slobodan Milošević idući će put doći u haašku sudnicu 9. siječnja, na tzv. predraspravnu konferenciju a suđenje za kosovsku optužnicu počinje 12. veljače. Suđenje po optužnici koja će objediniti kosovsku, hrvatsku i bosansku optužnicu početi će kasnije i zapravo nastavit će se na započeti sudski proces.
Želeći optuženome osigurati brzo i pošteno suđenje, suci su ocijenili predugačkim rok od šest mjeseci koliko je potrebno za pripreme za preostale dvije optužnice stoga su odlučili da u veljači otpočnu davanjem iskaza prvi od najmanje 385 svjedoka koliko je najavilo Tužiteljstvo. Od spomenutog golemog broja tridesetak Tužiteljstvo drži krunskim svjedocima, oni pripadaju najužem krugu Miloševićeve vrhuške a njihov bi izlazak pred sud značio – što, istina, zavisi o kvaliteti , dakle o čvrstoći i pouzdanosti dokaza – da će se lista predloženih svjedoka optužbe možda i osjetnije skratiti.
Tužitelsjtvo je imalo svoju slabu točku pravdajući zahtjev za spajanjem optužnica činjenicom da su akcije "zajedničkog kriminalnog poduhvata" iz tri optužnice bile dio "jedninstvenog plana za stvaranje Velike Srbije", na što su suci primijetili da se ovaj pojam ne koristi u "kosovskoj optužnici".
Potom je tužitelj Geoffrey Nice izjavio da se termin upotrebljava uvjetno i iz navodne znakove, kao "pojam za praktičnu upotrebu". Sam je Milošević ipak održao govor iz koga izdvajam slijedeće, "čim se završi sadašnja ilegalna okupacija Kosovo će biti pod srpskom zastavom, a u Srbiju će ponovno na vlast doći domoljubi nakon sadašnje marionetske vlade".
A da Milošević nije odsječen od događaja u svijetu čak ni u samici u Scheveningenu kazuje i njeogov originalni komentar spajanja optužnica. Prepričano, po njemu, to je posljedica terorističkih udara 11. rujna. Tužiteljstvo spajanjem optužnica želi kosovsku optužnicu staviti u drugi plan kako bi se sakrili detalji koji neizostavno otvaraju pitanje veza Clintonove adminsitracije s teroristima na Kosovu, uključujući i samoga bin Ladena.