U intenziviranom dijalogu s NATO savezom Hrvatska je najavila skore reforme oruzanih snaga sto je preduvjet za priblizavanje clanstvu u Atlanstkom savezu.
Intenziviranim dijalogom NATO savez naziva zajednicki rad s partnerskim zemljama namijenjen unapredjivanju njihovih vojnih snaga, ubrzavanju njihovog efikasnog operativnog ukljucivanja u NATO-om predvodjene operacije i, naravno, njihovo puno reformiranje kako bi se prilagodile i standardima Atlanstkog saveza, ali i uzusima koji vrijede u demokratskom svijetu.
Dijalog s Hrvatskom iniciran je u svibnju, zapocet dva mjeseca kasnije da bi u ponedjeljak izaslanstvo Republike Hrvatske, sastavljeno inace od predstavnika ministarstava obrane, unutarnjih i vanjskih poslova te Ureda Predsjednika Republike preslo s NATO-vim ljudima kompletan popis pitanja i odgovora. Razdoblje intenziviranog dijaloga po pravilu traje oko godinu dana i Hrvatska je NATO savezu podastrijela svoju viziju razvoja nacionalne sigurnosti.
Reforme su u Hrvatskoj tek krenule i okvir ce im biti finaliziran usvajanjem veceg broja znacajnih zakona i strateskih dokumenata. One pokrivaju vise aspekata, dijelom ce rijesiti kadrovske probleme ukljucujuci i visak ljudi, te ce se Ministarstvo obrane iz svoga statusa popularno opisanog kao “socijalna institucija” u relativno kratkom vremenu osuvremeniti do klasicno “obrambenoga”. Reforme potom donose novu socijalnu strukturu uposlenih dovodeci skolovanije ljude. Svoju pak tehnicku stranu reformi dokazuje prilagodbama koje zadovoljavaju zahtjeve i izazove sudjelovanja u mirovnim misijama ali i mogucnosti da se zemlja sama efikasno obrani. Kompletna tehnicka modernizacija oruzanih snaga zahtijeva duzi ciklus i Hrvatska ce stoga – uz punu pomoc NATO-vih strucnjaka, ali i neke bilateralne aranzmane – postepeno stvarati, kako je to u Bruxellesu izjavio zamjenik ministra obrane Zlatko Gareljic, “modernu, malu, efikasnu mobilnu vojnu strikturu“.
U obrazlaganju reformi najzanimljiviji je odgovor kako ce vlasti rijesiti pitanje viska uposlenih u Ministarstvu obrane. Uz ranije mirovine, ponudu poticajnih otpremnina pri cemu ce se narocito vrednovati sudjelovanje u Domovinskom ratu, te programe prekvalifikacija ocekuje se da ce veoma skoro iz proracuna za obranu do deset posto vise ici na modernizaicju oruzanih snaga umjesto, kao do sada, za osobne dohotke uposlenih. Zamjerka Hrvatskoj iz NATO-vih redova uobicajena je za sve tranzicijske zemlje – Hrvatska je relativno sporo ispunila obaveze iz dijaloga, no taj je dugo obecavani i ocekivani zakonski paket na putu usvajanja, te ce i dijalog partnera ovim dobiti novu dimenziju. Sredinom iduce godine, skupa s ispunjavanjem vecine zadataka iz plana priprema za suradnju s Atlantskim savezom, ocekuje se da ce Hrvatska i formalno zatraziti kandidatski status.