Čemu služi zrak? Prema komičaru Billu Cosbyu zrak služi da bi se njime napuhale odbojkaške lopte. Na pitanje zašto se Mjesec okreće oko Sunca zabavljač Jay Leno ima odgovor: da bi stigao na drugu stranu. Šale na račun znanosti izazivaju smijeh i pljesak, no kad pravi znanstvenici pokušavaju objasniti čime se bave, većina Amerikanaca izgubi interes. No to se ne dešava kada umjetnici i zabavljači dodaju malo začina pravoj znanosti.
Ako ste ikad susprijegali zijevanje dok je neki znanstvenik objašnjavao kako ugljični dioksid pridonosi globalnom zatopljavaju – pristup Michelle Ellsworth bi to mogla promijeniti.
Ellsworth predaje balet na Sveučilištu Colorada. U svojoj pjesmi koja izaziva smijeh gledateljstva ona objašnjava kako povećanje količine ugljičnog dioksida ubrzava klimatske primjene, no da sam ugljik nije tako loš. Njena scenska izvedba nije samo duhovita, smatra klimatolog Sveučilišta Colorada Jason Neff. Kao njen savjetnik i suradnik, on ponosno kaže da su znanstveni podatci koje Ellsworth koristi dovoljno vjerodostojni da bi impresionirali stručnjake u gledalištu.
"Ljudi su mi prilazili i govorili – pa u tome ima jako puno prave znanosti," kaže Jason Neff.
Neff i Ellsworth su dio rastućeg broja znanstvenika i umjetnika koji se udružuju u kreiranju zabavne i znanstveno točne izvedbe o znanosti.
Ljubitelji opere ovih dana misle drugačije o snazi atoma. U operi pod naslovom Dr. Atomic pjevači glume znanstvenike, koji rade cijelu noć pripremajući prvu atomsku bombu za testiranje. Opera koristi stvarne podatke iz nekad tajnih dokumenata u priči o tome kako su Sjedinjene Države pokušale završiti Drugi svjetski rat stvarajući to razorno oružje. Libreto uključuje pjesme, omiljene medju nekim znanstvenicima, koji su se borili sa svojim sumnjama da će umjesto zaustavljanja rata stvoriti oružje koje bi moglo uništiti svijet.
Dok se drame poput Dr. Atomic usredotočuju na moralne dileme vezane za znanost, i umjetnost može pokazati veselje vezano uz znanost, kao sto je to slučaj u monodrami Lee Barrona o fizičaru Albertu Einsteinu. Njegov pristup možda djeluje kao površan, no Barronovidetaljno istraženi biografski skečevi šalju ozbiljnu poruku. Sve manje američkih studenata se odlučuje na studij matematike i prirodnih znanosti. Jedan od razloga za toje, kaže on, što ih profesori preopterećuju s podacima, bez da pri tome u njima probude strast za znanošću:
"Einstein je rekao da obrazovanje ne treba početi formulama, već nekakvom zanimljivom pričom. Studentima treba prvo pobuditi znatiželju. Onda za podatke postoji kontekst."
Jason Neff sa Sveučilišta Colorada nada se da će suradnja znanstvenika i umjetnika unijeti život u suhe znanstvene podatke udahnjujući im strast i zaigranost. To će se vjerojatno i dogoditi. Za ovaj netradicionalni program popularizacije znanosti podršku osigurava Nacionalna zaklada za znanost, ali i brojne udruge i korporacije koje pomažu izvođačku umjetnost.