Od 13 proračunskih zakonskih mjera, Kongres na putu da usvoji samo dvije prije razlaza za predizborne kampanje

Mnogi se konzervativci i liberali slažu uglavnom samo u jednom pitanju: proračuni koji dolaze iz Kongresa pod Bushevom administracijom prava su zbrka – piše bostonski Christian Science Monitor i citira dva stručnjaka s dijametralno suprotnih ideoloških pozicija. Jedan, liberal, kaže: 'Bush je drugi fiskalno najneodgovorniji američki predsjednik u povijesti – najgori je bio, po njemu, Ronald Reagan' -. Drugi, konzervativac, nije nimalo blaži: 'George Bush je predsjedao nad najvećim ukupnim povećanjem potrošnje savezne vlade od Lyndona Johnsona.'

Drugim riječima, piše bostonski list, politički udaljeni spektri slažu se da su Republikanci samo govorili o fiskalnoj disciplini, a učinili nisu ništa. Fiskalna godina 2006. završava u subotu. Članovi Kongresa razilaze se na predizborne kampanje u petak. U teoriji, do tada bi trebali usvojiti 13 zakonskih mjera o proračunskim izdvajanjima za slijedeću fiskalnu godinu. No, kako sada stvari stoje, samo dva – onaj za obranu i onaj za domovinsku sigurnost – imaju ikakve šanse za prolaz. Ostatak ostaje za raspravu i tek potom usvajanje za kraj studenog ili – što je vjerojatnije, kako piše Monitor – za novi saziv Kongresa, dakle za kraj siječnja i nadalje.

Nije neobično da Kongres kasni s usvajanjem proračuna; ono što je neobično jest da se to događa Kongresu u kojemu ista stranka ima većinu u oba doma i još i predsjednika u Bijeloj kući. No, bostonski list podsjeća na opasnosti predizbornog doba kada si mnogi zastupnici ne mogu dopustiti politički rizik svađe oko proračuna. Uz to, makro pokazatelji nikoga ne mogu poveseliti: dug savezne vlade porastao je sa 26 posto brutto društvenog proizvoda – na početku prvog mandata predsjednika Busha – na 38 posto. Kamate na taj dug najbrže su rastuća kategorija u proračunu. A, rat u Iraku – kaže Christian Science Monitor – ne može biti isprika: kolikogod bio skup, nije ni blizu koštanju Korejskog ili Vijetnamskog rata, a u vrijeme oba ta rata omjer vladinog duga i društvenog proizvoda nije se gotovo uopće promijenio.