Iduća dva mjeseca 17-člano vijeće Međunarodnog suda baviti će se slučajem tužbe BiH protiv SCG radi genocida. Presuda se ne očekuje prije kraja godine.
U ponedjeljak pred sudskim Vijećem Međunarodnog suda, najviše pravne institucije UN-a zadužene za rješavanje sporova između država, počinje dvomjesečno iznošenje argumentacije u slučaju 13 godina stare tužbe Bosne i Hercegovine protiv Srbije i Crne gore. Pripreme za proces traju godinama, uvertira u glavnu raspravu bile su dvije runde podnošenja pisanih argumenata i protuargumenata obaju strana, s tim da je Beograd prvo osporavao da su Srbija i Crna Gora sljednice nekadašnje Jugoslavije, potom je upitnim proglasio nadležnost ovog suda, upućena je čak i protutužba za genocid nad Srbima da bi na kraju sve prepreke startu procesa bile uklonjene standardnom procedurom.
U veljači 2003. godine sud se proglasio nadležnim u sporu.
Sam je početak također svojevrsno čudo imajući u vidu pritiske na Sarajevo da – u ime dobrosusjedstva, isticalo se - odustane od tužbe. Slične je pritiske doživjela i Hrvatska, radi svoje tužbe protiv Srbije i Crne gore predate sudu 1999. godine.
Okosnica bosanske tužbe su genocid i zahtjev za isplatom ratnih šteta nastalih razaranjima. Veliku pomoć, po nekima čak i presudnu, podnositelju tužbe pružiti će dokazni materijali sakupljeni u daljnjem haaškom susjedstvu Palače mira, sjedišta Međunarodnog suda, u Tribunalu za ratne zločine.
Tužba Sarajeva podnesena je u ožujku 1993. godine, u jeku rata u BiH. Ona je zahtijevala utvrđivanje odgovornosti za sve vrste nasilja nad građanima ove zemlje te tražila reparacije ali i sudski nalog da se privremenim mjerama zaustavi krvoproliće.
Vijeće od 17 sudaca neće brzo donijeti presudu: za ovakve odluke potrebno je nekoliko mjeseci te se presuda očekuje tek koncem godine. Sve su presude konačne, na njih se ne žali ali ni sud ni UN nemaju pravnih sredstava da provedu sudske odluke.
Pravni stručnjaci najviše natezanja očekuju oko pitanja genocida, odnosno do koje će mjere suci uvažiti postojeće dokaze. Posao će olakšati haaške presude i prosudba tamošnjih sudaca da se u Bosni i Hercegovini dogodio genocid. No neki pravni stručnjaci smatraju da slučaj nije dovoljno čvrst da bi se u potpunosti podudarao sa slovom UN-ove Konvencije o sprječavanju genocida.
Prognoze idu tako daleko da spominju i političke interese u ovom svakako ne čisto pravnom slučaju.