17. siječnja 2006. obilježava se 300. godišnjica rođenja Benjamina Franklina, jednog od napoznatijih utemeljitelja Sjedinjenih Država, nadarenog znanstvenika, političara, diplomata i pisca. Većinu svog života Benjamin Franklin proveo je u Philadelphiji. Taj grad u Penssylvaniji ove godine organizira mnogobrojna događanja kako bi proslavio svog omiljenog sina.
Pomoć pri utemeljenju prvog Philadelphijskog sveučilišta, osnivanje prve vatrogasne brigade, prvog osiguravajućeg društva te prve filozofske zajednice - to su samo neka od životnih postignuća Benjamina Franklina, a da se ne spominje njegova, vrlo važna, uloga u utemeljenju američke nacije.
Page Talbot, kustos izložbe ‘Benjamin Franklin: U potrazi za boljim svijetom’ kaže da je cilj izložbe prikazati Franklinovu ostavštinu sve od 2000. godine kada je američki Kongres odlučio sudjelovati u organizaciji ovogodišnjeg festivala u čast obljetnice rođenja jednog od 'očeva američke nacije'. "Benjamin Franklin je ličnost iz naše povijesti s kojom bi se najviše voljela, da mogu, susresti. Imao je posebnu iskru u očima – bio je vrlo aktivna osoba koja je bila zaista primjer ljudske veličine. Ovom izložbom nastojimo još jednom predstaviti kako Americi tako i svijetu pojedinca kojeg mnogi suvremenici smatraju sebi vrlo bliskom osobom" - kaže Page Talbot.
Benjamin Franklin jednostavno nije bio samo puki teoretičar. Bio je vrlo duhovit i odvažan čovjek koji je isključivo svojim teškim i dostojanstvenim radom zaradio ulogu čelnika. U svakom slučaju, on na vrh tadašnjeg američkog društva nije dospio zbog svojih aristokratskih veza. Gospođa Talbot dodaje kako je Benjamin Franklin odrastao u vrlo siromašnoj obitelji, ali je odmah na početku njegove karijere postala očita njegova inteligencija: "U školu je išao samo dvije godine. Samouk je bio od samog početka i to ne putem knjiga nego putem prakse i neiscrpne radoznalosti. Zagledao bi se u nešto, počešao po glavi da bi se zatim upitao – ‘Hmm, da mi je znati kako to funkcionira...’"
Radoznalost ga je odvela i do za to vrijeme revolucionarnih izuma: vrlo efikasne peći na drva, bi-fokalnih naočala, registratora kilometraže, katetera, i još mnogih drugih stvari. Benjamin Franklin nikada nije patentirao niti jedan od svojih izuma. Jednostavno je htio da svojim znanjem doprinese boljitku čitavog društva.
Jedno od najpoznatijih Franklinovih otkrića bio je i izum gromobrana, koji je, prema riječima Rosalind Remer, direktorice Franklinova festivala, spasio mnoge domove od udara groma i požara. No, izazvao je i burne reakcije vjerskih fanatika tog doba. "Mnogi su smatrali da se Benjamin Franklin podrugivao bogu kada svojim gromobranom privlači munje. Fanatici su tvrdili da tim činom radi protiv Božje volje" - kaže Rosalind Remer.
Philadelfijski Festival Benjamina Franklina također slavi i Franklinova politička i diplomatska postignuća, svrstavajući ga u prvi red američkih povijesnih ličnosti. Benjamin Franklin je naime jedini od legendarnih 'očeva utemeljitelja američke nacije' čiji se potpis nalazi na svih pet dokumenata u uspostavi neovisnosti Sjedinjenih Država, 1776. godine.
Kasnije kao diplomat, Benjamin Franklin je uspješno okončao pregovore s Francuskom i Engleskom, čime je začeo put američkoj samostalnosti na svjetskoj sceni.
No, unatoč njegovim uspjesima, kako kaže Page Talbot, Benjamin Franklin nije bio bez mana: "Napustio je svoju obitelj, otišao u inozemstvo. Nije se vratio niti kada mu je supruga umrla. Kako je i sam priznao, nedostajalo mu je osobne skromnosti. No, nadam se da će svi koji posjete ovu izložbu uvidjeti da nam je, zbog životnog djela Benjamina Franklina današnji život mnogo bolji."
Benjamin Franklin preminuo je u osamdeset četvrtoj godini 17. travnja 1790. godine, u Philadelphiji.