State department je dodao Saudijsku Arabiju listi zemalja sa posebnom zabrinutošću u vezi nasilja nad religijskim slobodama. Tom spisku su još dodati Vijetnam i Eritreja, dok je Irak skinut sa liste.
U godišnjem izvještaju State departmenta o stanju religijskih sloboda u svijetu, Saudijska Arabija je jedina uz Sjevernu Koreju, za koju se otvoreno kaže da religijske slobode ne postoje. U izvještaju se uz Sjevernu Koreju još spominju Burma, Kina, Kuba, Iran i Sudan dok su uz Saudijsku Arabiju pridodate Eritreja i Vijetnam.
Označavanje zemalja sa posebnom zabrinutošću ne zahtijeva kaznene mjere od strane Sjedinjenih Država, ali zahtijeva od državnog sekretara, Colina Powella da angažira spomenute države, ukoliko Sjedinjene Države sa njima održavaju odnose, na poduzimanju mjera da se stanje promjeni.
Obraćajući se novinarima tim povodom, gospodin Powell je naglasio da upravo to i namjerava da uradi i da su postojeći partnerski odnosi Amerike sa takvim zemljama unapredjeni u mnogim oblastima, kao jedan od najboljih puteva da se, kako je rekao, naši prijatelji ohrabre da usvoje praksu tolerancije.
Ambasador State Departmenta za pitanja religijskih sloboda, John Hanford je rekao da su američki zvaničnici zadovoljni dosadašnjim razgovorima sa predstavnicima vlasti Saudijske Arabije i da tamošnji lideri poduzimaju napore na rješenju pitanja kojeg su pokrenule Sjedinjene Države.
Medjutim, ukupno stanje religijskih sloboda u Saudijskoj Arabiji, kako je rekao gospodin Hanford je izvan linije kritičnog doznačavanja u zemlje sa posebnom zabrinutošću. On kaže da su Šiiti izloženi političkoj i ekonomskoj diskriminaciji, a ne-muslimani još većim restrikcijama. Ne-muslimani ne mogu čak biti gradjani Saudijske Arabije, oni nemaju javnih mjesta za molitve, koje su u biti dozvoljene. Uz to, ambasador Hanford je izrazio zabrinutost Sjedinjenih Država u vezi govora u saudijskim džamijama koji šire religijsku mržnju protiv muslimana koji nisu Wahabije, i sljedbenika drugih religija uključujući jevreje i krišćane.
Izvještaj State departmenta za 2004 godinu klasificira i Iran medju zemlje koje najviše krše religijske slobode.
U izvještaju se odaje priznanje nekolicini zemalja, medju kojima su Gruzija, Turska, Afganistan, Indija i Turkmenistan na poduzimanju mjera u cilju promoviranja vjerske tolerancije.
Državni sekretar, Colin Powell je Irak u junu ove godine skinuo sa liste zemalja sa posebnom zabrinutošću, na osnovu Zakona prelazne administracije kojim se garantira sloboda ispoljavanja vjere.
Posebno smo za vas pročitali izvještaj o stanjuy vjerskih sloboda u BiH, i evo najvažnijih akcenata:
Državni Ustav Bosne i Hercegoivne, kao i entitetski ustavi, obezbjedjuju slobodu vjere, i općenito govoreći, pojedinci uživaju u tom pravo u etnički mješanim sredinama, ili u sredinama gdje pripadaju vjeri većine; medjutim, pripadnici manjinskih vjera u etnički čistim sredinama imaju već neko vrijeme ograničena prava na prakticiranje svoje vjere, ponekad čak i nasilnički ograničena. Novi zakon na državnom nivou o vjerskoj slobodi, iz januara, takodjer obezbjedjuje opsežna prava vjerskim zajednicama i daje im zakonski status, kojeg ranije nije bilo. Nije bilo, stoji nadalje u izvještaju State Departmenta, generalne promjene u statusu poštivanja vjerskih sloboda tijekom perioda u kojem su prikupljani podaci za ovaj izvještaj; ipak, mora se istaknuti da je u nekim područjima bilo nazatka, a nekim napretka. Općenito govoreći, vjerska netolerancija, tamo gdje postoji u BiH, direktno reflektira etničku netoleranciju; zvaničnici vlade Sjedinjenih Država razgovaraju o vjerskoj slobodi sa članova BiH vlade, kao i sa liderima iz sve 4 tradicionalne vjere u BIH, u okviru svoje politike promoviranja ljudskih prava i izmirenja. Državni Ustav kojim se garantira vjerska sloboda, nastoji zaštititi prava tri najveće etničke grupe: proširenjem tri glavne religijske zajednice, obezbjedjenjem svakoj od tri grupe proporcionalno predstavljanje u Vladi, kao i u vojsci; medjutim, Vlada BiH službeno ne priznaje niti jedan vjerski praznik. Entitetske i kantonalne vlasti rutinski stoga priznaju vjerske praznike koje slave pripadnici većine u toj regiji, kantonu, ili entitetu, i kao rezultat toga zatvoreni su vlada, uredi, i slično u tim danima. Nadalje, u izvještaju State Departmenta se izmedju ostaloga kaže: političke stranke kojima dominira jedna etnička grupa, i dalje su moćne; većina političkih stranaka se i dalje identificira sa vjerom koju ispovijeda njihova dominantna etnička grupa. Ipak, mnoge stranke sebe nazivaju multietničkim....Linije, medjutim, koje razdvajaju politiku i vjeru često se miješaju, pogotovo tijekom izbornih mjeseci, kada se čak vjerske službe zloupotrebljavaju u korist političkih kampanja. Prema novom državnom zakonu potvrdjuje se još jednom pravo svakoga na vjersko obrazovanje, koje je decentralizirano u BiH, kao i obrazovanje uopće;
State Department , medjutim, u svom izvještaju ukazuje i na odredjene restrikcije u prakticiranju vjere u BiH, riječima: slab administrativni i pravosudni sistem efikasno u stvarnosti ograničava vjerske slobode i predstavlja veliku prepreku zaštiti prava vjerskih manjina. U nekim slučajevima, Vlada Republike Srpske, lokalne vlade i poltičke snage, nastoje učiniti izvjesni napredak i to i postižu, posebno u cilju zaštite vjerske slobode; ipak, naglašava State Department, problemi općenito u tom smislu ostaju. Jedan od njih je prvenstveno atmosfera u kojoj je mogućno da se provode zloupotrebe ili kršenja vjerske slobode; na primjer: zbog bliskog identificiranja etniciteta s vjerom, princip etničkog pariteta u stvarnosti rezervira odredjene položaje u vladi ili vojsci za pripadnike ili simpatizere odredjene vjere; drugi primjer bi mogao biti činjenica da u odsutnosti zakona o restituciji vlasništva nad odredjenom imovinom, općinske i kantonalne vlasti mogu odlučiti šta danas s imovinom vjerskih zajednica, koja je medjutim nacionalizirana u vrijeme vlasti komunista.
State Dpeartment potom ukazuje i na činjenicu da su vlada Republike Srpske, lokalne tamošnje vlade i policija, često dozvoljavali stvaranje atmosfere u kojoj bi se mogla dogoditi kršenja vjerskih sloboda, iako, naglašava se u izvještaju, postoji značajan napredak u tom smsislu, što pokazuje relativan nedostatak vjerski ili čak etnički motiviranih incidenata tijekom krize na Kosovu protekloga marta. Izvještaj potom daje niz primjera incidenata iz 2003-2004. godine, od kojih je većina napadi na džamije, crkve obje vjere, ili pak groblja.
Na kraju, utvrdivši da u periodu kada je izvještaj pravljen, nije bilo prisilnih preaska s jedne na drugu vjeru, niti je bilo zloupotreba vjere od strane terorista, State Department navodi i nekoliko najistaknutijih primjera napretka poštivanja vjerske slobode u BiH, od čega posebno otvaranje memorijala žrtavama u Srebrenici - Potočari, gdje je prisutan i predsjednik Clinton ; ” tužnom i svečanom trenutku prisustvovali su predstavnici mnogih etničkih i vjerskih grupa, ... a policija Republike Srpske je obezbijedila da dogadjaj prodje bez ozbiljnijih incidenata“, kaže se u izvještaju u State Departmenta, koji medjutim ne propušta naglasiti i to da je očigledno bilo neprisutstvo vjerskih lidera Srpske pravoslavne crkve i visokih Srpskih političara, koji, kako se naglašava, time pokazuju svoju nevoljkost da se konačno sučele s dogadjanjima u Srebrenici iz 1995. godine.