Od trenutka kada je Saddam Hussein uhvaćen krajem decembra prošle godine traje rasprava o tome gdje bi i kako bi mu trebalo suditi za zločine počinjene dok je bio na vlasti. Brojni su oni iz svih dijelova svijeta koji smatraju da bi proces trebao biti vođen pred Međunarodnim sudom za ratne zločine u Hagu. No, Upravno vijeće Iraka u prethodnom sazivu, i sadašnja privremena vlada zalažu se za suđenje u Iraku.
U surovom građanskom ratu u Siera Leoneu od 1991. do 2002. godine nastradalo je više od pola miliona osoba dok su se pobunjenici borili za kontrolu bogatih rudnika dijamanata.
Vojnom intervencijom snaga iz susjedne Guinee i Britanije uspostavljeni su mir i stabilnost u toj zemlji. Rat u Siera Leoneu mogi smatraju jednim od najsurovijih sukoba u Africi.
Za razliku od deceniju starih međunarodnih sudova za ratne zločine počinjene u Rwandi i bivšoj Jugoslaviji čiji se postulati zasnivaju isključivo na međunarodnom pravu, sud u Siera Leoneu, prema mandatu Ujedinjenih naroda, bio bi funkcionalan spoj međunarodnog prava i lokalnih zakona.
Uz to, izuzetno bitno je da se sudski procesi obave u Siera Leoneu - ističe Diane Orentlicher, direktor odjela za istraživanje ratnih zločina na univerzitetu American:
”Vrlo je važno za ljude koji su preživjeli užasne zločine da vide i osjete da se pravda traži i provode u njihovo ime. A to je mnogo teže ako je sud nekoliko država daleko.”
Na sudovima za Rwandu i bivšu Jugoslaviju sude međunarodne sudije, na sudu u Siera Leoneu proces vode i lokalne i međunardne sudije.
Uz druge bitne razlike, tribunal u Siera Leoneu usmjeren je na suđenje samo trinaestorici optuženih i to u vremenski efikasnijem, trogodišnjem, mandatu.
Slijedeći test sistema međunarodnog sudstva za ratne zločine biće Irak gdje Saddama Husseina i mnoge od njegovih najužih saradnika čeka pravda za počinjene zločine.
Irački lideri, uz pomoć Sjedinjenih država, već su oformili sudski tribunal od sudija i tužitelja koji bi mogao biti vrlo sličan modelu tribunala u Siera Leoneu. Statut iračkog tribunala zahtijeva i uključivanje međunarodnih eksperata kao savjetnika. Gospođa Orentlicher kaže:
”Iračani su pokazali da bi voljeli imati potpuno ”vlasništvo” nad procesom, vodeću ulogu u dijeljenu pravde, ali istovremeno priznaju da im je potrebna i velika pomoć.“
Predsjednik iračkog tribunala Salem Chalabi svjestan je činjenice da mnogo toga tek treba uraditi:
”Pokušavamo doseći međunarodne standarde za ovakve procese i ne želimo to uraditi na brz način.... Moramo se organizirati, pripremiti, moramo imati sudije koji su prošli potrebnu obuku, moramo imati istražne sudije koji su u stanju sagledati činjenice i dokaze. To je dugačak proces.“
Suđenje Saddamu Husseinu i saradnicima biće proces koji podrazumijeva analizu stotina hiljada dokumenata i saslušavanje ko zna koliko svjedoka. Uz tako veliki posao gospođa Orentlicher ne očekuje da će prvo biti suđeno Saddamu Husseinu:
”Ima pretpostavki da bi prvo suđenje moglo biti suđenje Saddamovom rođaku, tzv. ”hemijskom Aliju” o čijoj odgovornosti za masakre nad Kurdima postoje jaki dokazi.“
I na kraju - kada bi moglo početi suđenje samom Saddamu Husseinu? Pravni stručnjaci vjeruju tek za godinu dana najmanje.