Povodom sutrašnjeg obilježavanja desete godišnjice postojanja programa Partnerstva za mir, NATO zvaničnici podsjećaju da su Bosna i Hercegovina i Srbija i Crna Gora jedine dvije zemlje širokog euro-azijskog područja koje su još uvijek van ovog programa.
Oblik suradnje sa zemljama bivšeg komunističkog bloka u Europi prerastao je svoju prvobitnu namjenu i postao najširi euro-azijski sigurnosni lanac partnerstva, ističe se u sjedištu NATO, uz naglašavanje i novih zadaća- medju prvima, borbe protiv globalnog terorizma.
Danas Partnerstvo za mir obuhvata 27 zemalja koje nisu članice vojne alijanse- zemlje Istočne Europe, Kavkaza i pet bivših sovjetskih republika u središnjem dijelu Azije.
"Na karti Europe postoje dvije rupe - Bosna i Hercegovina i Srbija i Crna Gora", rekao je ovim povodom jedan od zvaničnika Saveza, ostavljajući mogućnost da se i ove zemlje pridruže Partnerstvu do narednog samita NATO, juna ove godine u Istambulu. Medjutim, do toga bi trebale, kako se tvrdi,"dokazati volju za reformama i suradnjom sa Haškim sudom".
Uvjerenje NATO zvaničnika je da je sigurnosni program Partnerstva unaprijedio suradnju vojnih i ostalih sigurnosnih snaga zemalja članica, te da je djelovao "poput katalizatora" na reforme odbrane i demokratizaciju u svakoj od njih.
Ono što kao jedan od ključnih prioriteta Alijanse, nakon prijema sedam novih članica u ponopravno članstvo, još predstoji, je, naglašava se, " dovršetak integracije europskih država u najznačajniju sigurnosnu asocijaciju današnjice".
Brojni skeptici u Briselu su, medjutim, uvjerenja da će vrh NATO biti više nego zadovoljan ukoliko Alijansa uspije preživjeti ova, za nju, trusna i nesigurna vremena.