Šta je stres? Odakle dolazi, i kako ga se osloboditi? Ustvari, odgvor nije sasvim u našim rukama, nego jednako tako i u našem tijelu.
6 je sati ujutro i svakodnevni stres počinje. Porodica. Kuća. Posao. Ponovo i ponovo.
Ova vrsta stresa nam, ustvari, daje energiju da provedemo dan. Ali čineći to dan za danom ostavlja traga u našem tijelu. Da bi saznali šta stres čini našem tijelu otišli smo do neuroendrokrinološke laboratorije na Univerzitetu Arizona, gdje tim istraživača na čijem je čelu Kathy Matt dokazuju ono što većina nas intuitivno zna - da stres nije samo u sferi duhovnog.
Stres, dobar ili loš, nije samo u sferi duhovnog, nego i fizičkog, kaže Kathy Matt.
Tako da se jutarnja žurba ustvari pokazuje kao kemikalija u krvotoku. U ovom uzorku mi mjerimo cortisol, koji je hormon stresa, kaže gospodja Matt.
Kada tijelo otkrije stres ono oslobadja dva hormona. Adrenalin...kako bi omogućio tijelu brzu i snažnu reakciju, i cortisol...koji nam daje gorivo potrebno za tako brzo fizičko kretanje. I to je odlično kada vas proganja lav...
Ali kada plače beba, ne treba vam fizički polet, ali tijelo, na nesreću, ne može razlikovati te dvije vrste stresa.
Tako da u psihološkom stresu, ne koristite gorivo i praktično se povećava nivo cortisola, kaže Kathy Matt.
Efekat fizičkog stresa na tijelo je lako mjeriti. Kako se brzina na treadmilu povećava, povećava se broj otkucaja srca i brzina disanja. Lučenje adrenalina i cortisola se povećava i kako otkucaji srca i nivo kisika kod ove žene pokazuju ona oslobadja velike količine hormona stresa, ali i koristi svu energiju koju oni stvaraju. Njeno tijelo sa fizičkim stresom se dobro nosi.
Ali, šta sa mentalnim stresom?
Pod pritiskom vremena, dok se od Alise traži da u rješenja uloži maksimum, u želji da uspije i test riješi uspješno, pshički stres raste. Tada se ponovo povećava lučenje oba hormona stresa. Pod trajnim psihičkim stresom tijelo stalno oslobadja cortisol, ali to dodatno gorivo tijelo ne sagorjeva, i to vodi do čitavog niza problema.
Ova mašina provjerava gustoću kostiju, pokazuje doktorica Matt, previše cortisola može voditi ka osteoporozi. Druge studije pokazuju da hronični stres može voditi ka dijabetisu, bolestima srca i nervnim bolestima.
Kod ove žene nisu registrovane dugoročnije posljedice stresa...ne još, ali to ne znači da ga treba ignorirati. Dovodjenjem tijela u stanje stresa kroz vježbe pomaže da se bolje nosimo sa fizičkim stresom. I ne zaboravite, nije svaki stres loš. Sa vremena na vrijeme mi trebamo dobru dozu ovih hormona da nas provedu do kraja dana.