"Europsko vijeće iskazuje želju da, nakon misije SFOR, vodi vojnu operaciju u Bosni", stoji u nacrtu zaključaka samita u Kopenhagenu, uz poziv visokom predstavniku EU za spoljne poslove, Javieru Solani i novom, grčkom predsjedništvu Unije da otpočnu konsultacije sa bosanskohercegovačkim vlastima o tome. U razgovore o europskom mandatu u Bosni će se, očekuje se, uključiti i visoki predstavnik medjunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini, lord Ashdown, NATO i ostali medjunarodni akteri uključeni u stabiliziranje prilika u toj zemlji. Europsko vijeće očekuje da će prvi raport o pripremi europske misije u Bosni biti spreman već februara naredne godine što se, nezvanično, smatra i mogućim datumom početka europskog sigurnosnog angažmana u tom dijelu Balkana. U isto vrijeme, od nadležnih tijela se traži da do februara pripreme analizu "ukupnog pristupa" Unije tom pitanju, kao i zakonski okvir vojno-sigurnosnog oangažmana. Vojno-politički posmatrači ocjenjuju ovaj dio nacrta zaključaka skupa europskih lidera u Kopenhagenu kao korak dalje u najavljivanom većem sigurnosnom angažovanju Europe uz vlastite granice. Uz činjenicu da je u postojećoj bosanskoj misiji, nakon nekoliko redukcija, trenutno angažirano oko 12 hiljada, uglavnom europskih pripadnika medjuarodnih mirovnih snaga, komentira se da je riječ o prijedlogu koji se logično nadopunjuje na već dogovoreno europsko preuzimanje policijske misije u Bosni od policajaca pod zastavom Ujedinjenih naroda, prvog januara naredne godine. Vjeruje se, uz to, da je europska odluka o snažnijem vojno-sigurnosnom angažovanju u Bosni donijeta i pod snažnim pritiskom američke administracije koja insistira da Unija preuzme brigu za sigurnost "vlastitog dvorišta". To bi, sa druge strane, oslobodilo američke snage, vezane u mirovnoj misiji u Bosni za angažman u aktuelnoj globalnoj borbi protiv terorizma.
