U Sjedinjenim državama se sutra, 12. februara, obilježava 200. godišnjica rođenja 16. američkog predsjednika Abrahama Lincolna. Obilježavanje je već započelo s brojnim događajima i specijalnim izložbama u Lincolnovu čast, čast čovjeka koji i dalje pruža inspiraciju.
Kada je Barack Obama položio zakletvu na mjestu 44. predsjednika Sjedinjenih država, učinio je to na istoj Bibliji na kojoj je predsjednicku zakletvu položio i Abraham Lincoln prije gotovo 150 godina. Od dana kada je objavio svoju kandidaturu za predsjednika Springfieldu u saveznoj državi Illinois, gradu u kojem je i Abraham Lincoln počeo političku karijeru, Obama se podsjećao na 16. predsjednika, navodeći Lincolnove riječi u svom pobjedničkom govoru 4. novembra.
Vlada naroda i za narod nije nestala sa lica zemlje. Ovo je vaša pobjeda, rekao je Barack Obama.
Postoji razlog zašto je Obama izabrao da se često veže za Lincolna, kaže Harry Rubenstein, kustos izložbe nazvane Abraham Lincoln: Izuzetan život, koja se može vidjeti u muzeju američke istorije.
Kada pomislimo na Abrahama Lincolna, pomislimo i na američki san, kao na dvije povezane stvari, kaže gospodin Rubenstein.
Lincolnov život je kao mit: rođen je u jednoj brvnari oko pet kilometara udaljenoj od Hodgenville-a u američkoj saveznoj državi Kentucky, samoobrazovan, na kraju je postao predsjednik. Vodio je zemlju tokom građanskog rata, najveće krize, očuvao uniju i okončao ropstvo. Ubijen je dok je prisustvovao predstavi u pozorištu.
Lincoln će biti zapamćen kao jedan od naših najvećih predsjednika. Po svom liderstvu, po svom nošenju s krizom. On je bio pragmatičar sa jakim idealima. Mislim da Lincoln baca sjenu na bilo koga ko se nalazi na položaju predsjednika, kaže Harry Rubenstein.
Na izložbi su izloženi predmeti iz Lincolnovog života: željezna sjekira kojom je cijepao drva, na kojoj su urezani njegovi inicijali, šolja iz koje je pio, kao i šešir kojeg je nosio u noći kada je ubijen. Ideja je učiniti Lincolna humanijim. Istoričar David Ward kaže da je to izazov:
O Lincolnu je, kao i o Napoleonu Bonaparti, napisano više biografskog materijala nego o bilo kome drugome. Mislim da ova neprestana rijeka knjiga koje su o njemu napisane pokazuju ne samo da želimo saznati više o njemu, nego i da još uvijek ne znamo toliko toga, kaže David Ward.
On je kustos druge izložbe nazvane Jedan život: Lincolnova maska u Nacionalnoj galeriji portreta. Izložene su, između ostalog dvije stvarne Lincolnove maske, jedna načinjena 1860 prije nego se kandidirao za predsjednika, i druga 1865, neposredno prije nego je ubijen. Te dvije maske pokazuju koliko je Lincoln ostario tokom svog mandata. Većina eksponata su fotografije.
Lincoln je bio prvi, da tako kažem, medijski predsejdnik, ako se takva riječ može upotrijebiti za 40. i 50. godine 19-og vijeka. Kada god bi održao veći govor, fotografirali su ga. Mislim da on javnosti predstavlja imidž dobrog čovjeka, lidera koji je to nastojao biti, kaže gospodin Ward.
Ovo je jedna od posljednjih uslikanih fotografija, iz februara 1865. Oznaka na negativu sa slomljenog stakla, kako se čini, nagovještava putanju metka kojim će Lincoln biti ubijen za manje od dva mjeseca.
Ovdje smo na kraju rata. On ne može znati da će biti ubijen. Postoji osjećaj smrtnosti, ali i nastavka života. Lincoln zna da je ispunio svoju misiju očuvanja unije, oslobađanja robova i davanja prava Afro-Amerikancima. Mislim da bi činjenica da je osoba druge rase sada predsjednik uveliko obradovala Lincolna, kaže David Ward.
Bez sumnje, činjenica da je Barack Obama izabrao Lincolna za svoj uzor bi također obradovala 16-og američkog predsjednika.