U Bosni i Hercegovini raste nezadovoljstvo rastom cijena osnovnih proizvoda, među njima hrane i benzina, usljed čega se veliki dio stanovništva suočava sa ozbiljnim poteškoćama.
Cijena kruha je na primjer veća za oko 30%, dok su cijene ostalih prehrambenih proizvoda također porasle za oko 10%. Prehrambene kompanije navode da je povećana cijena nafte na svjetskom tržištu, kao i povećana cijena kukuruza i pšenice, dovela do takvog rasta cijena kruha. U Sarajevu ljudi kupuju zalihe hrane iz straha od dodatnog povećanja cijena.
Međunarodni ekonomski stručnjaci u BiH situaciju ne smatraju kritičnom, ali problemi do kojih je dovelo povećanje cijena stvari čine težim za potrošače.
Graham Slack, stručnjak Međunarodnog monetarnog fonda, vjeruje da su povećane cijene prehrambenih proizvoda u Evropi dovele do toga da mnogi Bosanci, osobito oni najsiromašniji, postanu zabrinuti za svoje osnovne prehrambene potrebe.
”Jasno je da se ono kroz šta prolazi prosječan Bosanac ne dešava samo u Bosni. To je dio globalnog trenda. Vidjeli smo na primjer udvostručavanje cijena kukuruza u posljednje dvije godine i to se sada odražava na domaće cijene, ne samo u Bosni nego, i ostatku Evrope. U 2007. godini prosječna cijena hrane je porasla za oko 5%. One koje to najviše pogađa su naravno iz onih najranjivijih grupa, siromašni... To zasigurno utječe na njihov standard života i sposobnost da zadovolje najosnovnije životne potrebe. Ono što se u BiH može i mora uraditi može se uraditi putem precizno ciljanih vladinih transfera. Trenutno, sistemi vladine pomoći nisu ciljani, već općeniti, i to bi se moralo promijeniti, kako bi ljudi koje najviše pogađa rast cijena bili oni koji imaju najviše koristi od tih ciljanih beneficija” - kaže gospodin Slack.
U posljednjih nekoliko mjeseci, cijena dizel goriva i benzina su također znatno povećane, što je primoralo mnoge da svoje automobile ostave kod kuće i počnu se koristiti sistemom javnog prevoza.
Iako zemlja bilježi stabilan ekonomski rast od 6% svake godine, mnogi Bosanci i Hercegovci još uvijek imaju relativno nizak standard života a sve veće cijene stavljaju dodatni pritisak na već ranjivo stanovništvo.