Izvjestaj Svjetske Banke o korelaciji izmedju upravljanja drzavom i korupcije

Prema nalazima Svjetske Banke, odredjeni broj zemalja ostvaruje napredak u poslovima upravljanja državom i u borbi protiv korupcije. U danas objavljenom izvještaju, ova medjunarodna institucija ističe da su dobro upravljanje državom i kontrola korupcije temeljni elementi ekonomskog razvoja i smanjenja siromaštva.

Upravljanje državnim poslovima je termin koji se u posljednje vrijeme koristi u širem smislu, obuhvatajući efikasnost državnih institucija, biznisa i mehanizama civilnog društva, kao i političke platforme sa kojih se upravlja državom. U izvještaju nazvanom Pokazatelji u upravljanju državom širom svijeta od 1996. do 2006., Svjetska Banka ocjenjuje da je značajan broj zemalja koje su u protekloj deceniji napravile velike iskorake u unapredjenju upravljanja državom.

Dobro upravljanje državom rezultira višim životnim standardom svih segmenata stanovničtva, naglašava koautor izvještaja Daniel Kaufman.

KAUFMAN :

Zemlja koja znatnije unaprijedi vladavinu zakona ili uspije u kontroli korupcije, može, gledano na duže staze, očekivati i trostruko povećanje dohotka po glavi stanovnika. Dakle od hiljadu dolara do tri hiljade dolara po glavi stanovnika, odnosno od 8 na 24 hiljade dolara godišnje...

KAUFMAN :

Mora proći neko vrijeme dok se ne saberu svi plodovi, ali korist je enormna. Pozitivni efekti se podjednako počinju osjećati na smanjenu smrtnosti novorodječadi, na unapredjenju pismenosti, na manjim socijalnim razlikama, na smanjivanju siromaštva i većim investiranjem, domaćim i stranim.

Premda se efikasnost vodjenja države mjeri složenim sistemom medjuzavisnih kriterija, ovaj ekspert Svjetske Banjke ukazuje na korupciju kao na glavnu prepreku ekonomskog napretka.

KAUFMAN :

Korupcija je industrija koja širom svijeta obrće vrijednost od više hiljada milijardi dolara. To je ogroman iznos, a on za sobom vuče i ogromne posljedice. To je, da preciziram, oporezivanje najsiromašnijih. To je kao kao dodatni namet na siromašniiji dio svjetske populacije. I, naravno, to ima nezamisliv negativni efekat na životni standard, siromaštvo, na pristup osnovnim službama, poput zdravstva i školstva.

Medjunarodne finansijske institucije sve više svoju pomoć i kredite uslovljava poduzimanjem reformi koje u zamljama osiguravaju dobro vodjenje države.

Nordijske zemlje Evrope, Danska i Finska imaju rezultat od gotovo 100 posto u svih 6 kategorija mjerenja dobre državne uprave. Medjutim, kaže Kaufman, i dobar broj evropskih zemalja u tranziciji ostvaruje značajne pomake u unapredjenju rukovodjenja državom.

KAUFMAN :

Podaci pokazuju koliku je razliku moguće napraviti za 8 do 10 godina.. Na primjer: Srbija, ogromna razlika od ranije, ili: Slovačka koja je ostvarila velike promjene od sredine devedesetih.

U izvještaju se kaže da je Srbija, više nego bilo koja druga evropska zemlja, od kraja devedesetih, unaprijedilazemlju, posmatrano kroz indikatore vladavine zakona, kontrole korupcije, demokratske javnosti i odgovornosti vlasti.

Izvještaj Svjetske Banke ukazao je i na neke manje negativne trendove u Bjelorusiji, Nepalu, Boliviji, Zimbabveu i Venecueli. Istraživanjem je, inače, obuhvaćeno 212 zemalja i teritorija širom svijeta, a svi podaci su javni i dostupni putem interneta.