Bez i jednog glasa protiv, Senat je na 25 godina produžio Zakon o glasačkim pravima. Tekst kojeg je usvojio Senat sadrži male izmjene orginalnog Zakona uvedenog 1965. godine, kojim je milionima Afro-Amerikanaca dozvoljeno da glasaju. Zastupnički dom je Zakon prihvatio prošle sedmice.
Senat Sjedinjenih Država je sinoć obnovio zakon koji spriječava rasizam u izbornoj praksi u Sjedinjenim Državama.
Bez i jednog glasa protiv, Senat je na 25 godina produžio Zakon o glasačkim pravima iz 1965. godine, i on sada ide na podpis predsjedniku Bushu. Tekst kojeg je usvojio Senat sadrži male izmjene orginalnog Zakona uvedenog 1965. godine, kojim je milionima Afro-Amerikanaca dozvoljeno da glasaju.
Bio je to vrhunac pokreta za gradjanska prava 1960-tih koja je predvodio Martin Luther King. Zakonom o glasačkim pravima eliminirana je praksa diskriminacije prema crncima, posbeno na jugu Amerike, kao što je test pismenosti, izborna taksa i druge mjere kojima se nastojalo obeshrabriti crne da izlaze na izbore.
Neke od odredbi orginalnog zakona trebale su isteći sljedeće godine, uključujući obavezu izbornih jedinica sa većim brojem glasača koji ne govore Engleski da izborne listiće štampaju na više jezika.
Zastupnički dom je Zakon prihvatio prošle sedmice, uprkos primjedbama nekih iz Republikanske partije koji su smatrali da on više nije neophodan.
Jučer je i predsjednik Bush pozvao Senat da glasa za Zakon, tokom svog obraćanja najstarijoj organizaciji za ljudska prava, Nacionalnom udruženju za promociju obojenih ljudi. Bilo je to prvo predsjednikovo obraćanje članovima tog udruženja, uprkos višestrukim ranijim pozivima. Odnosi su bili zategnuti jer je udruženje kritikovalo politiku predsjednika Busha. Jučer je gospodin Bush rekao da zna da mnogi Afro-Amerikanci ne glasaju za njegovu Republikansku partiju, na prošlim izborima samo 11 posto, ali, rekao je, on radi da to promjeni. U Americi su, inače, u novembru izbori za Kongres, takozvani izbori sredinom termina, jer se održavaju polovinom mandata predsjednika.