U Evropi, ali i u Sjedinjenim Državama se sve više govori o pitanju islamskog fundamentalizma. Radi se o terorističkim grupama koje svoje nove regrute nalaze među stanovnicima istočne Evrope, o mogućim planovima samoubilačkih napada u zapadnoj Evropi. To je bio povod da razgovaramo sa ekspertom za terorizam, Lorenzom Vidinom, zamjenikom direktora Istraživačkog projekta, Istraživačkog instituta za borbu protiv terorizma sa sjedištem u Washigntonu. Vidino je takodjer i autor knjige "Al-Qaida u Evropi: Novo poprište međunarodnog jihada". On nam na početku razgovora objašnjava razloge iza naslova knjige.
VIDINO: Evropa je bila to poprište posljednjih 15-20 godina--u Evropi su uspostavljene mreže još sredinom 80-tih godina. Ono što vidimo sada su druge ili treće generacije imigranata-muslimana u Evropi koji se pridružuju tim mrežama. Dimenzije tog fenomena dakle rastu i svjedoci smo napada u Evropi, ali to je samo razvoj onoga što postoji već 20-25 godina.
Zašto se o tome najviše priča upravo sada? Mislim da je samo došlo do isplivavanja problema. Veoma mali broj ljudi je znao za taj problem sve do 11 septembra, napada u Madridu, Londonu, ubistva Theo van Gogha. Tu postoji i socijalno pitanje što se tiče integracije dijela muslimanskih zajednica u nekim evropskim zemljama. Mislim da ta dva problema idu zajedno. Neuspjela integracija velikog dijela muslimanske zajednice u Evropi i problem koji je ključao posljendjih 15-20 godina sada izlazi na površinu i ljudi o njemu pričaju, kaže Lorenzo Vidino.
VOA: Bosna se često spominje kada se govori o terorizmu i regruitiranju evropskih muslimana za izvođenje samoubilačkih napada na zapadu. Gospodina Vidina smo upitali u kojem svjetlu vidi BIH u globalnoj borbi protiv terorizma.
VIDINO: Bosna je imala važnu ulogu sredinom 90-tih godina, tokom rata, kada smo vidjeli na stotine mujahedina iz arapskih zemalja koji su došli da se tu bore zajedno s Bošnjacima. Neki od njih su ostali i nakon rata, oženili Bosanke, dobili bh pasoše i stvorili mreže u Bosni. Zahvaljujući finansijama koje i danas primaju iz inostranstva, uglavnom Saudijske arabije, oni su uspjeli otvoriti web stranice, džamije, islamske centre, publikacije, nastojeći da indoktriniraju lokalno stanovništvo. Mislim da većina stanovnika BiH odbija vrstu interpretacije islama koju nameću strani radikali. Ipak, još uvijek, samo mali broj, jasno manjina stanovnika BiH je privučena takvom interpretacijom i vidjeli smo primjere nekih od njih koji su se pridružili mujahedinskim redovima za akcije, kako u Bosni tako i inostranstvu.
VOA: S obzirom da takve ćelije još uvijek postoje, koliku prijetnju one predstavljaju sada ili za nekih 5-10 godina, upitali smo Lorenza Vidina.
VIDINO: Jasno je da to predstavlja prijetnju samoj Bosni--prošlog novembra je rasturena ćelija u Sarajevu, sa nekim Bosancima i nekim stranim borcima, koji su, kako se navodi, planirali napad na britanski konzulat u Sarajevu. Pronađeno je oružje i samoubilački pojas. Ono od čega strahuju obavještajne agencije u Evropi i Americi je da li se Bosna može koristiti kao baza za napade u zapadnoj Evropi. Svi znamo kako je lako iz Bosne preći do Austrije ili Italije i biti u Šengenskoj zoni. Balkan u cjelini je područje u kojem dosta dolazi do krijumčarenja oružja, droga, te tamošnje ćelije mogu iskoristiti te rute za krijumčarenje oružja i operativaca u zapadnu Evropu. Stoga bi to mogla biti veoma važna logistička baza, kaže Lorenzo Vidino.
On dodaje da terorističke grupe, osobito nakon 11 septembra kada su presječene finansije, operiraju zajedno s kriminalnim grupama, ne samo u Bosni, već širom Balkana. Tu postoji vrsta operativnih veza između al-Qaide i drugih islamističkih grupa i kriminalnih mreža. Očigledno tu nema nikakve ideološke veze, ali jasno je da obje strane nešto dobijaju takvom vrstom suradnje. Vidjeli smo da je nešto od oružja upotrijebljenog za napade u Evropi došlo s Balkana. Oružje s kojim je ubijen Theo van Gogh je došlo iz Bosne, naglašava gospodin Vidino.
VOA: Pitali smo da li smatra da će ulazak novih zemalja iz istočne i centralne Evrope u EU predstavljati dodatnu prijetnju po pitanju sigurnosti.
VIDINO: Ne, ne mislim da je tako. Tu postoje određeni standardi koje zemlje moraju ispuniti--mislim da će se ulaskom poboljšati njihove policijske snage, socijalni uvjeti i mislim da će to zapravo biti dobar korak ka poboljšanju sigurnosti u zemljama istočne Evrope. Ja ne mislim da je to ogroman problem, jer svaka evropska zemlja ima isti problem--postoje ćelije u zemljama koje su osnovale EU, Francuskoj, Italiji i Njemačkoj. To je globalni problem i BiH nije sjedište radikalizma ništa više od Holandije ili Španije. Stoga to ne vidim kao izazov sigurnosti EU, kaže Lorenzo Vidino.