Kako je osuđeni šef slovačke kontraobavještajne službe završio u Mostaru

Ilustracija

Bivši šef kontraobavještajne službe Slovačke Peter Gašparovič, osuđen za korupciju i odslužio dvije trećine kazne, sklonio se u BiH tokom uslovnog dopusta i zatražio azil, što ga štiti od mogućeg izručenja.

On je treći visoki sigurnosni dužnosnik Slovačke koji je u proteklih godinu dana našao utočište u BiH, otkriva Detektor.

Srijeda je 29. novembra 2023. godine, pola devet ujutro, kada na Granični prelaz Bijača u Bosnu i Hercegovinu ulazi škoda s bratislavskim registarskim oznakama. U njoj je Peter Gašparovič, nekadašnji kontraobavještajni šef u Obavještajnoj službi Slovačke (SIS), koji ne dolazi u običnu turističku posjetu. On je u tom momentu na uslovnom otpustu nakon odležane dvije trećine kazne od ukupno 22 mjeseca zatvora zbog korupcije.

Automobil škoda bratislavskih registarskih oznaka identičnih onima s kojima je Gašparovič ušao u BiH, novinari su početkom februara pronašli parkiran tik ispred ulaza u zgradu u ulici Blajburških žrtava u Mostaru. Stanari i radnici okolnih firmi s kojima su razgovarali novinari Detektora i Istraživačkog centra “Jan Kuciak” (ICJK) znatiželjni su jer nemaju puno posjetilaca iz Slovačke, ali vlasnika automobila još uvijek nisu uspjeli upoznati.

“Viđam da se pojavila škoda, mjesec-dva, ali ne znam ni ko je, ni šta je”, kaže jedan stanar.

Sunčano februarsko vrijeme nije izmamilo Gašparoviča na šetnju Mostarom tokom tri dana koliko su novinari Detektora i ICJK-a proveli čekajući ga ispred haustora u Blajburških žrtava kako bi ga pitali kako i od čega živi te zašto se odlučio za BiH i Mostar, nakon što je, prema drugostepenoj presudi Vrhovnog suda u Slovačkoj, uz zatvorsku kaznu morao vratiti i 20.000 eura odštete.

Gašparovič ne izlazi iz stana na trećem spratu u blizini zgrade Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) i Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA), dok stanari počinju negodovati jer novinari nadgledaju njihov kraj, uz pitanja koga tražimo i zbog čega, ali nakon objašnjenja se povlače. Neko od stanara je pozvao i policiju, koja je obišla ekipu Detektora.

Do tada su novinari već obišli desetine stanova, prije nego ih je u jednom na trećem spratu dočekao čovjek crne kose u četrdesetim godinama s prosijedom bradom, čiji izgled odgovara fotografiji Gašparoviča s potjernice slovačke policije iz decembra 2023. godine, raspisane nakon što je on došao u BiH.

“Dobrý deň”, pozdravlja ga novinar ICJK-a, na šta i on isto odgovara.

No, nakon pitanja da li je on Peter Gašparovič, zatvara vrata. Poslije nekoliko pitanja kroz zatvorena vrata, odbija komunicirati s novinarima.

Novinar ICJK-a Tomaš Madlenak siguran je da je na vratima stana vidio Gašparoviča. Na osnovu drugih nezvaničnih potvrda iz najmanje dva sigurnosna izvora te susreta na vratima, Detektor i ICJK mogu potvrditi da je Gašparovič nastanjen u Mostaru.

Dvije sedmice poslije, novinari Detektora ponovo su posjetili adresu, gdje nisu više vidjeli automobil sa slovačkim tablicama niti je iko odgovarao na zvono na vratima stana.

Novinari ispred vrata stana u kome su zatekli Petra Gašpareviča. Foto: Detektor

Dugogodišnji novinar slovačkog Aktualityja Jan Petrovič pojašnjava kako se Gašparovič iz pozicije visokorangiranog službenika umiješao u mrežu kriminala otkrivenu u Slovačkoj.

“On je bivši šef kontraobavještajne službe SBS-a za vrijeme [prethodne] vladavine Roberta Fica i jedan je od visokopozicioniranih pripadnika državnih snaga bezbjednosti koji je zapravo završio u mreži istraga koje su pokrenute nakon promjene vlasti, kada je u Slovačkoj rečeno da policija ima odriješene ruke i da također može da istražuje zločine koji dopiru do visokih krugova, bilo u snagama bezbjednosti ili u politici”, objašnjava Petrovič.

Gašparovič je treća osoba koju su novinari Detektora i ICJK-a otkrili u BiH, u koju su ranije, bježeći od zatvorskih kazni, stigli Marian Kučerka i Jan Kalavsky, visokorangirani službenici slovačke Nacionalne agencije za kriminalitet (NAKA), prvi osuđen pravosnažno, a drugi prvostepeno zbog umiješanosti u slučajeve korupcije i zloupotrebe položaja.

Petrovičeva kolegica iz redakcije Laura Kello Kalinska, koja duži vremenski period prati ove slučajeve, dodaje kako je neophodno što prije provjeriti od kojeg novca ove osobe žive u BiH. Posebno navodi primjer Kalavskog, za kojeg kaže da je tokom suđenja navodio da nema novca i da je morao primati poklone, a danas u BiH posjeduje kuću s bazenom.

“Mislim da nije opasnost ako se oni vrate u Slovačku, već naprotiv, opasnost je ako ostanu u stranim zemljama i stvaraju nove mreže, a ne znamo ko ih zapravo plaća, odakle im novac, od čega žive i kako rade. (…) Treba razmisliti da li vlasti, strane i slovačke, trebaju provjeriti od čega ti ljudi zapravo žive, i ako to ne mogu dokazati, da se vrate u Slovačku i odgovaraju na pitanja lokalnim vlastima”, smatra ona.

Već sada, dolazak slovačkih bjegunaca za BiH predstavlja sigurnosni izazov, smatra Veldin Kadić sa Odsjeka sigurnosnih i mirovnih studija Fakulteta političkih nauka u Sarajevu. Pojašnjava kako je malo vjerovatno da oni žele narušiti sigurnosne prilike, ali da uprkos tome postoji potreba za oprezom zbog njihove pozadine, ali i kontroverzi u vezi s njihovim boravkom, načinom života, sticanjem finansija. Prisustvo bjegunaca iz Slovačke neće trenutno prerasti u sigurnosnu prijetnju, objašnjava Kadić i dodaje kako ovi slučajevi zahtijevaju da vlasti u BiH pojačaju kontrolu, te ubrzaju, pojednostave i pooštre procedure oko dobijanja azila u ovakvim i sličnim slučajevima.

“Ukoliko, zbog bilo kojeg razloga, BiH indiferentno pristupi ovom problemu, te na račun toga postane sigurno utočište za bjegunce i iz drugih država Evrope, to će, dugoročno, ne samo da našteti našem međunarodnom ugledu nego i nosi potencijalni rizik da preraste u neku vrstu i sigurnosne prijetnje”, kaže Kadić.

Za slovačke sigurnjake BiH je već sigurno utočište.

Nakon što su novinari Detektora i ICJK-a u decembru prošle godine otkrili da se dvojica slovačkih obavještajaca skrivaju u BiH, krajem januara ove godine slovački mediji su objavili informaciju zasnovanu na podacima Vrhovnog suda Slovačke kako je Gašparovičev telefon lociran u BiH, a Interpol potvrdio da je on pobjegao u BiH 29. novembra 2023.

Detektor i ICJK sada su pronašli Gašparoviča u Mostaru.

Najprije je sigurnosni izvor Detektora potvrdio da je bivši šef Kontraobavještajne službe Slovačke u BiH ušao krajem novembra u automobilu škoda. Drugi nezavisni sigurnosni izvor potvrdio je da se Gašparovič nastanio u Mostaru.

Peter Gašparovič u zgradi Specijalnog suda Slovačke. Foto: TASR – Jakub Kotian

Ko je Peter Gašparovič?

Peter Gašparovič, 43-godišnjak iz Pezinoka nadomak Bratislave, u Slovačkoj je osuđen na zatvorsku i novčanu kaznu nakon učešća u korupcijskoj aferi koja je uključivala jednog slovačkog biznismena.

Ovaj bivši šef kontraobavještajnog odjela Slovačke tajne službe na optuženičkoj klupi se našao 2020. godine, nakon ubistva istraživačkog novinara Jana Kuciaka i njegove zaručnice Martine Kušnirove, kada je otkriven veliki broj korupcijskih afera i umiješanosti visokih zvaničnika policije, poreske uprave i SIS-a u kriminalne radnje.

Značajan broj slučajeva otkriven je u velikim akcijama poput one kodnog naziva “Juda”, u kojoj je uhapšen i bivši rukovodilac policije Milan Lučansky, koji je kasnije u pritvoru počinio samoubistvo.

Priča koja je Gašparoviča dovela do presude počinje 2018. godine, kada je prvobitno optužen za ucjenjivanje vlasnika privatne kompanije. Ovaj biznismen naišao je na probleme s policijom i poreskim istražiteljima, zbog kojih je firma nakon cijelog slučaja bankrotirala.

Prije bankrota, Porezna uprava Republike Slovačke zamrznula je cjelokupnu imovinu kompanije, a vlasnik je tvrdio da je od njega pokušana iznuda u novcu. Nakon tog razgovora, prema presudi, on se sastaje s dva pripadnika Slovačke tajne službe, od kojih je jedan Peter Gašparovič.

Dvojica obavještajaca biznismenu su saopćili da, ukoliko želi da njegovi problemi nestanu, treba da im plati najmanje 350.000 eura, kao i da će taj novac, ako se bude ponašao dobro, dobiti nazad kroz nezakoniti povrat poreza. On je, prema presudi, platio 200.000 eura, koje su osobe iz porezne uprave podijelile s Gašparovičem i drugim obavještajcem, ali je slovački biznismen ovaj slučaj prijavio policiji i on je na kraju dobio sudski epilog.

U optužnici protiv Gašparoviča se navodi kako je policija, nakon ubistva novinara Kuciaka i otkrivanja brojnih afera, rasvijetlila i onu u kojoj je uhapšen Gašparovič, protiv kojeg su optužbe za iznudu prekvalifikovane pa je prvostepenom presudom Specijalnog suda godinu dana kasnije proglašen krivim za direktnu korupciju i osuđen na 11 godina zatvora, uz novčanu kaznu od 50.000 eura.

Poslije njegove žalbe na ovu presudu, Vrhovni sud Slovačke je, drugostepenom presudom iz marta 2022. godine, odlučio kako djela za koja je Gašparovič osuđen trebaju biti prekvalifikovana u indirektnu korupciju, za šta su predviđene mnogo manje kazne. Uz tu odluku, Gašparovič je osuđen na 22 mjeseca zatvora i 20.000 eura novčane kazne.

Kako je Gašparovič vrijeme provodio u pritvoru još od hapšenja u decembru 2020. godine, odlukom iz augusta 2022. pušten je na uslovnu slobodu, jer je odslužio dvije trećine kazne.

Nakon što je Ured specijalnog tužioca uložilo žalbu na drugostepenu presudu i nakon što se Gašparovič nije pojavljivao na ročištima, Vrhovni sud je za njim 14. decembra 2023. godine raspisao potjernicu. Potraga slovačke policije i Interpola utvrdila je kako je još krajem novembra stigao u BiH, te kako više nije dostupan pravosudnim organima Slovačke, zbog čega je 17. januara Sud odlučio da će prema njemu postupati kao prema bjeguncu.

Samo dan nakon ove odluke Suda, Gašparovič je putem svog advokata dao pisanu saglasnost da se o žalbi odlučuje u njegovom odsustvu, te je Sud odlučio usvojiti žalbu Tužilaštva, zbog čega je Gašparovič suočen s novim procesom.

U tom postupku, Sud bi trebao odlučiti o dužinu Gašparovičeve kazne. Na ponovljeni proces bi, prema riječima Katarine Batkove, izvršne direktorice organizacije VIA IURIS iz Bratislave, mogle utjecati izmjene krivičnog zakona kojima bi se usvojile blaže kazne za ove zločine, a na kojima insistira aktuelna politička većina.

Prema riječima Batkove, izmjene zakona rezultirat će smanjenjem kazni za slučajeve korupcije i roka zastarjelosti za istrage u takvim predmetima, što bi u konačnici moglo dovesti do toga da osobe osumnjičene za ova djela ne dođu pred sud i ne budu kažnjene.

Tako novi zakon predviđa da osobe u slučajevima korupcije vrijednim manje od 250.000 eura mogu dobiti kazne zatvora u trajanju maksimalno četiri godine.

“Tada sud može odlučiti da osobi koja je osuđena na manje od četiri godine zatvorske kazne zapravo ova kazna bude odgođena. Postojat će uslovna kazna, o kojoj će odlučivati sud, i ako je riječ o prvom krivičnom djelu, onda osuđeni neće ići u zatvor i vjerovatno će završiti na uslovnoj slobodi”, dodaje Batkova.

Protesti u Bratislavi protiv novog krivičnog zakona. Foto: Detektor

Bosna i Hercegovina – mirna luka za strane osuđenike

Zbog ovih izmjena krivičnog zakona, desetine hiljada građana Bratislave i drugih slovačkih gradova od decembra protestuju pred brojnim institucijama vlasti. Hiljade njih, na najvećim protestima pred slovačkim Parlamentom, 7. februara uzvikivali su parole kojim traže da premijer Robert Fico bude smješten u zatvor, a zahtijevali su i odustajanje od usvajanja izmjena krivičnog zakona, koje predviđaju mnogo blaže kazne za najteže oblike kriminala u ovoj zemlji.

Dan nakon protesta, slovački Parlament usvojio je izmjene zakona.

Fico se i prije šest godina, tokom ranijeg mandata, susreo s kritikama i protestima koji su kulminirali u vrijeme ubistva novinara Jana Kuciaka u februaru 2018, poslije čega su on i cijela njegova tadašnja vlada 15. marta podnijeli ostavke.

Iz Vlade i stranke Roberta Fica nisu odgovorili na zahtjev za razgovor i komentar za ovu priču.

Pet godina nakon ove ostavke, koje su obilježila otkrivanja brojnih afera, hapšenja i sudski procesi, Fico se ponovo našao u fotelji slovačkog premijera. Jedan od njegovih prvih prijedloga bilo je gašenje Specijaliziranog tužilaštva za korupciju i izmjene krivičnog zakona, čime bi bile smanjene kazne za brojna krivična djela, a prvi korak napravio je u decembru, kada je vlada na čijem je čelu predložila izmjene zakona.

Ovakve izmjene, kako kaže Maria Kolikova, ministrica pravde u prethodnoj Vladi i današnja članica Parlamenta iz opozicione stranke, promijenile bi status osoba koje su ranije osuđne za korupciju, kao što je Gašparovič, te utjecale na buduće istrage u sličnim predmetima, uključujući i onaj koji se tiče ubistva novinara.

Politička opozicija u Slovačkoj ovakvu reformu krivičnog zakona naziva “promafijaški paket”.

Dok ove izmjene ne budu u potpunosti ostvarene, osobe poput Petera Gašparoviča svoju mirnu luku pronalaze u Bosni i Hercegovini, gdje im dugotrajni postupci azila omogućavaju da jednostavno mogu čekati da njihove kazne budu smanjene, nakon čega bi se mogli vratiti u svoju domovinu.

Ranije istraživanje je otkrilo da su Marian Kučerka i Jan Kalavsky već zatražili azil u BiH iako su u Slovačkoj osuđeni za korupciju i zloupotrebu položaja.

“Malo je teško povjerovati u priču da su osobe koje se međusobno ne poznaju a suočene su sa istim problemom u svojim matičnim zemljama, sasvim slučajno odabrale BiH kao mjesto za potencijalno utočište”, kaže Kadić.

“U tom slučaju ili oni računaju da bi im komplicirano uređenje u BiH i ponekad nejasne i spore procedure mogle ići naruku u pravnim zavrzlamama oko eventualnog izručenja ili preko privatnih političkih veza računaju na odugovlačenje procesa i eventualnu zaštitu. Ni ovo posljednje ne bih isključio”, dodaje.