Vijeće sigurnosti UN produžilo mandat EUFOR-u u BiH

Vježba EUFOR-a u BiH

Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija usvojilo je u srijedu, 2. novembra, rezoluciju kojom je za još godinu produžen mandat vojne misije Evropske unije (EUFOR Althea) u Bosni i Hercegovini.

Rezolucija je usvojena jednoglasno, sa 15 glasova "za" na zasjedanju Vijeća u New Yorku, na kojem se raspravlja o situaciji u BiH.

Uoči zasjedanja, visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Christian Schmidt, koji ne prisustvuje zasjedanju, uputio je Vijeću sigurnosti UN redovni polugodišnji izvještaj.

Schmidt je u izvještaju, među ostalim, naveo da je misija Althea EUFOR-a nastavlja igrati vitalnu ulogu u očuvanju mira i sigurnosti u BiH i da je njeno prisustvo i dalje neophodno.

Althea, mirovna misija EUFOR-a u BiH, najduža je vojna operacija EU te jedina misija koja ima izvršni mandat da koristi silu.

Snage EUFOR-a raspoređene su u BiH od 2004. godine, a njihov mandat svake godine obnavlja Vijeće sigurnosti UN-a. Mandat ove godine ističe 3. novembra.

Poziv političarima da provedu reforme

Članovi Vijeća sigurnosti UN raspravljali su, među ostalim, o prijetnjama miru i sigurnosti BiH i potrebi brzog formiranja vlasti nakon Općih izbora u BiH, koji su održani 2. oktobra.

Tokom rasprave mogli su se čuti pozivi političkim liderima BiH da hitno provedu potrebne reforme i sačuvaju stabilnost zemlje.

Također, bilo je riječi o nametnutoj odluci visokog predstavnika na izborni dan, 2. oktobra 2022. godine, s ciljem da poboljša funkcionalnost bh. entiteta Federacija BiH i osigura blagovremenu provedbu rezultata izbora.

Predstavnik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u Vijeću sigurnosti UN kazala je da je produženjem mandata EUFOR-u pružena podrška "vitalno važnoj misiji za održavanja mira i sigurnosti u BiH."

Komentirajući odluku Schmidta da u izbornoj noći nametne izmjene Izbornog zakona, kazao je da su bonske ovlasti ključan alat za održavanje stabilnosti u BiH i regiji.

"Nametanje odluke, 2. oktobra, bilo je neophodno da se spriječi kolaps Federacije BiH", kazao je američki predstavnik, dodajući kako Washnigton čvrsto podržava teritorijalni suverenitet i integritet BiH.

Ambasadorica Velike Britanije u UN Barbara Woodward ocijenila je da je BiH napredovala od 1995. godine, ali da je "teško dobijeni mir i dalje je pod pritiskom."

"Zbog toga je važno prisustvo međunarodne zajednice u BiH", izjavila je, poručujući da BiH treba provesti reforme te da retorika podjele mora prestati.

Osvrnula se i na oktobarske opće izbore uz čestitku bh. građanima, ali i poruku da treba istražiti tvrdnje o navodnim prevarama tokom glasanja.

Nathalie Broadhurst, predstavnica Francuske u Vijeću sigurnosti UN, poručila je da vlasti u BiH moraju pokazati volju za dijalog i anagažirati se na provođenju reformi.

Naglasila je da Francuska podržava evropske integracije i suverenitet BiH, istaknuvši da je prisustvo međunarodne zajednice u BiH ključno za stabilnost zemlje i regiona.

Alkalaj: "Schmidt prevario građane"

Ambasador BiH u UN-u Sven Alkalaj upozorio je da i dalje postoje napadi na suvrenitet BiH, što prijeti i destabilizaciji regije. Optužio je susjedne zemlje, Srbiju i Hrvatsku, da žele da interveniraju na politički sistem u BiH.

Alkalaj je također oštro kritizirao nedavne odluke koje je nametnuo visoki predstavnik, prvenstveno onu od 2. oktobra kada je Schmidt, nakon zatvaranja birališta na Općim izborima u BiH, nametnuo amandmane Ustava Federacije BiH i Izbornog zakona BiH.

Podsjetio je da je Schmidt povećao broj delegata Doma naroda Parlamenta Federacije BiH, ocijenivši da je na ovaj način "podržao etničku diskriminaciju".

"Prevario je glasače u BiH koji bi sigurno drugačije glasali da su bili upoznati o novim pravilima. Također, jasna je njegova namjera da, po želji Hrvatske, omogući neograničeno učešće jedne stranke, odnosno Hrvatske demokratske zajednice BiH, u Vladi Federacije BiH", kazao je Alkalaj.

Poručio je da je Schmidt uveo asimetriju u formiranju vlasti u dva bh. entiteta - Federaciji BiH i Republici Srskoj, te otežao izborni proces, čime je, kako je kazao, "prekršio Ustav BiH i učinio krivično djelo".

"Promjena pravila nakon izbora dovela je do destabilizacije BiH što se vidi i po protestima građana koji smatraju da se uvodi aparthejd. Time visoki predstavnik ide u prilog susjednim zemljama, a na štetu države BiH i njenih građana", kazao je Alkalaj.

Predstavnik Hrvatske u Vijeću sigurnosti negirao je Alkalajeve tvrdnje da je Schmidt nametnuo odluke za formiranje vlasti u Federaciji BiH, sarađujući sa Hrvatskom.

"Visoki predstavnik je nezavisno donio odluku i intervenirao samo prema svom mandatu", naveo je predstavnik Hrvatske.

Istaknuo je i da da Hrvatska podržava rad visokog predstavnika, ističući da je vrijeme za "ustavne reforme i odluke koje će dovesti do legitimnog predstavljanja na svim nivoima u BiH".

Rusija optužila Zapad

Zamjenica stalnog predstavnika Rusije u UN Ana Jevstignejeva optužila je Zapad da "konstantno pokušava da predstavi entitet Republiku Srpsku kao izvor problema u BiH i demonizuje sve što se ne uklapa u euroatlantski okvir".

Ona je na sjednici Vijeća sigurnosti UN rekla da je Rusija zabrinuta zbog političke krize u BiH, koja je, kako je navela, "direktna posljedica miješanja međunarodne zajednice".

Govoreći o produžetku misije EUFOR "Altea", Jevstignejeva je navela da Rusija podržava nastavak misije, ali da je zabrinuta "neopravdanim udvostručavanjem broja evropskih snaga u BiH".

Šta Schmidt poručuje u izvještaju o BiH?

Visoki predstavnik je u polugodišnjem izvještaju Vijeću sigurnosti UN među ostalim, preporučio povećan angažman međunarodne zajednice, kako bi bilo osigurano puno poštivanje Općeg okvirnog sporazuma za mir i ključne reforme.

U izvještaju, koji obuhvaća period od aprila do oktobra 2022. godine, naglasio je da je donio niz odluka, među kojima je i ona od 2. oktobra 2022. godine, kada je nametnuo set mjera bh. entitetu Federaciji BiH.

Kad je u pitanju ekonomija, Schmidt navodi da preliminarni pokazatelji za 2022. godinu pokazuju određene pozitivne trendove, ali da je stopa registrirane nezaposlenosti blizu 30 posto.

Visoki predstavnik u BiH svakih šest mjeseci podnosi izvještaj Vijeću sigurnosti UN-a u kojem daje ocjenu političke situacije u zemlji.

Vijeću se posljednji put obratio u maju 2022, kada je upozorio da vlasti entiteta Republika Srpska žele provesti zakonska rješenja koja bi mogla da miniraju ustavni poredak BiH.