Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je na dan protesta u znak podrške njegovoj zemlji, tačno mjesec dana nakon što je Rusija započela invaziju na Ukrajinu 24. februara.
Ispred sjedišta Evropske unije, gdje se liderima EU na razgovorima u četvrtak popodne pridružio i američki predsjednik Joe Biden, nekoliko stotina demonstranata mahalo je ukrajinskim zastavama i plakatima.
Hanna Hopko, bivša ukrajinska poslanica i šefica Komisije za međunarodne odnose zemlje, pomogla je u organizaciji protesta.
"Imamo ključne zahtjeve: prvo, da pružimo maksimalnu vojnu pomoć Ukrajini, jer ukrajinske oružane snage pobjeđuju u ovom ratu. Ali potrebno nam je ponovno snabdijevanje oružjem. ... Drugo, potrebne su nam oštrije sankcije, uključujući embargo na naftu i plin", rekla je Hopko.
"Očekujemo da NATO, EU i globalno rukovodstvo, G-7 — konačno donesu odluku, i vidjećemo odlučnost da se pomogne Ukrajini da pobijedi. Postavljamo pitanje: Prestaje li moralnost na granicama NATO-a? Prestaje li humanost na granicama NATO-a?", dodala je.
Ujedinjene nacije su u četvrtak saopštile da je više od 1.000 civila ubijeno u Ukrajini od početka invazije, ali su upozorile da bi ta brojka mogla biti ozbiljno loša procjena tačnog broja ubijenih ljudi.
Mnogi su poginuli od posljedica ruskih projektila i zračnih napada, što je izazvalo pozive NATO-u da uvede zonu zabrane letova iznad Ukrajine, što je Zapadna alijansa odbacila.
Među demonstrantima u Briselu bila je i Zlata Podovolenkova, koja je pobjegla iz svog doma u Hostomelu kod Kijeva, koji je sada linija fronta između ukrajinskih i ruskih snaga koje pokušavaju zauzeti glavni grad. Ona i dalje ima članove porodice koji se nalaze usred ratne zone.
"Tražimo da NATO zatvori nebo, da nam obezbijedi oružje koje će pomoći Ukrajini da pobijedi u ovom ratu", rekla je Podovolenkova. "Zato što smo sigurni da ćemo pobijediti, ali nije samo pitanje vremena, nego je pitanje koliko će ljudi poginuti, koliko će civila poginuti u ovom strašnom ratu."
Njihovi zahtjevi su uglavnom ostali neispunjeni. NATO je pristao da poveća zalihe oružja, poveća humanitarnu pomoć i pooštri sankcije, ali neće uvesti zonu zabrane letova niti snabdjevanje borbenim avionima, tvrdeći da bi bilo koja akcija mogla izazvati direktan sukob između Rusije i NATO-a.
"Evropa bi mogla učiniti mnogo više da pomogne Ukrajini. NATO može učiniti mnogo više da pomogne Ukrajincima", rekao je Andrea Castagna, talijanski državljanin koji se pridružio protestu u Briselu. "Mislim da smo u situaciji koja je veoma uporediva sa 1939., kada su ljudi u Evropi morali da odluče da je Hitler Hitler."
"A sada smo u vremenu kada moramo odlučiti da Vladimir Putin više nije vođa nacije. On je imperijalistički diktator koji će uništiti sve što smo izgradili nakon Drugog svjetskog rata", kaže Castagna.
Sjedinjene Države i njihovi NATO partneri odobrili su milijarde dolara vojne i humanitarne pomoći Ukrajini i uveli sve jače sankcije Moskvi.
Ukrajinci na ulicama Brisela tražili intervenciju NATO-a
Ljudi tražili oštrije mjere Zapada na ulicama Brisela, 24.3.2022.
Sastanak lidera NATO-a, G-7 i Evropske unije iza zatvorenih vrata u četvrtak u Briselu, na kojem su razgovarali o odgovoru na rusku invaziju na Ukrajinu, protekao je uz okupljanje demonstranta koji su tražili da Zapad preduzme oštrije mjere protiv Moskve.