Još jedna studija, objavljena u Science potvrđuje važnost tzv. „buster doza“.
Studija, koja je procjenjivala efikasnost Pfizer vakcine protiv varijante omikron na serumima vakcinisanih, pokazuje da treća doza neutrališe omikron sličnog reda veličine kao što je uočeno nakon dvije doze vakcine protiv divljeg tipa SARS-CoV-2, tzv. „wuhanskog soja“.
Omikron varijanta je jako mutirana u poređenju s drugim identificiranim varijantama koje izazivaju zabrinutost. Ima oko 39 mutacija u proteinu šiljka, s 15 u domeni koja veže receptore (RBD) i 8 u N-terminalnoj domeni. Ovo mijenja svojstva virusa i čini da je on prenosiviji.
U novoj studiji, čiji su koautori bili i supružnici Uğur Şahin i Özlem Türeci iz kompanije BioNTech koja je i stvorila ovu vakcinu, naučnici su pratili neutralizacijsku aktivnost seruma vakcinisanih osoba i osoba koje su primile buster. To je sposobnost antitijela da se vežu za virus i onesposobe ga.
Naučnici su za neutralizaciju koristili pseudoviruse koji imaju protein šiljka divljeg tipa SARS-CoV-2 te beta, delta i omikron varijante. Inače, pseudovirusi su vještački napravljene čestice, koje na površini imaju karakteristične proteine nekog virusa, ali nemaju genetički materijal niti sposobnost umnožavanja.
Među primateljima, 32 je primilo dvije doze, a 30 je primilo tri doze mRNA Pfizer vakcine. Oni koji su primili dvije doze dali su uzorke svog seruma 21 dan nakon druge doze. Oni koji su primili tri doze, dali su uzorke mjesec dana nakon treće doze. Primatelji su primili treću dozu više od šest mjeseci nakon što su primili drugu dozu.
Serumi vakcinisanih s 2 doze imali su 22 puta manju neutralizacijsku efikasnost na omikron varijantu, nego na divlji soj. Međutim, serumi onih koji su primili treću dozu imali su 23 puta veću neutralizacijsku efikasnost nego oni vakcinisanih s dvije doze. Praktično, treća doza anulira opadanje efikasnosti dvodoznog režima.
Naučnici su analizirali i odgovor druge „poluge“ imunološkog sistema – T limfocita i pokazalo se da ove ćelije pamte virus, uprkos mutacijama.
Kombinacija prilično očuvane efikasnosti T limfocita i pojačane neutralizacijske sposobnosti antitijela u serumu nakon treće doze, štiti vakcinisane sasvim dobro. Pri tome, vakcinisani, ako i obole, u manjem su riziku hospitalizacije i manje se nalaze na jedinicama intenzivne njege.
Još uvijek nije jasno koliko često puta bi se trebala obnavljati vakcina protiv COVID-19 i šta će se dalje dešavati s evolucijom virusa. Neki smatraju da je omikron zadnja varijanta koja izaziva zabrinutost, ali nikako i zadnja varijanta ovog virusa, dok su drugi skeptični prema tome. Također, nerealno je očekivati da će ljudi, pa čak i oni koji su pozitivni prema vakcinama pristati da se vakcinišu svakih nekoliko mjeseci, a i za države to bi bilo veliko opterećenje.
Za očekivati je, ako analize pokažu da je virus postao manje smrtonosan i da vakcinisani te oni koji su prebolovali imaju dostatno dobru zaštitu od pojave teže kliničke slike, busteri budu preporučivani samo rizičnim populacijama jednom godišnje.
No ovo su još uvijek spekulacije i treba pratiti šta će se događati.