Nedavno je posjetio nekoliko zemalja Zapadnog Balkana, među njima Bosnu i Hercegovinu. Intervjuu sa gospodinom Palmerom po njegovom povratku u Washington, radio je novinar Glasa Amerike Ajdin Muratović.
On je Palmera prvo zamolio da prokomentira značajan pad Bosne i Hercegovine u rangiranjima organizacije Freedom House, prema čijem je istraživanju posljednja decenija - decenija pada, veće korupcije i manje sloboda - što ukazuje na veliku razliku između samohvalnih riječi bosanskih i evropskih zvaničnika te stvarnosti.
PALMER: Pročitali smo izvještaj. Trendovi zabrinjavaju. Trebali bi zabrinjavati i bosanske vlasti. Trebali bi brinuti i bosanske narode. Bosna se želi integrirati u evropske i euro-atlantske strukture, posebno u smislu napredovanja prema članstvu u Evropskoj Uniji, a to zahtijeva preokretanje tih trendova i kretanje Bosne u pozitivnom smjeru u odnosu na faktore koje je Freedom House mjerio - neovisni mediji, neovisno sudstvo, anti-korupcijske mjere, transparentna i odgovorna vladavina. To je nešto što Sjedinjene Države snažno podržavaju, nešto u čemu pokušavamo biti partneri sa bosanskom vladom. Mnogo posla još treba učiniti.
VOA: Za koga mislite da je odgovoran za ove negativne trendove?
PALMER: Mislim da odgovornost za to dijele institucije vlasti u Bosni i, na koncu, odgovornost lidera na svim razinama je da se identificiraju promjene koje treba provesti, reforme koje će pomoći u preokretanju tih trendova, da se Bosnu izvede na put koji vodi ravno ka integraciji u evropski sistem.
VOA: Nedavno ste bili u Bosni i rekli ste da ste tamo da pomognete u diskusiji i podržite konkretna rješenja oko izbornog zakona. S obzirom da nije bilo izbora u Mostaru od 2008, da li zaista vjerujete da su tamošnji političari i partije zainteresirani za konkretna rješenja? To se vezuje za šire pitanje izvještaja Freedom Housea, jer označava 10 godina opadanja.
PALMER: Vjerujem li da su zainteresirani za konkretna rješenja? Da. Gledajući prema izborima u oktobru, jasno nam je da će biti čitav niz izazova koji dolaze zajedno sa neophodnim izbornim reformama da bi bio konstituiran Dom naroda, da bi bila formirana vlada i da bi izabranim predstavnicima bosanskih naroda bilo moguće da ispune svoje odgovornosti, a to znači osiguraju pozitivne promjene za narode Bosne, da dovedu do prosperiteta, do novih radnih mjesta, da budu odgovorni, da pomognu u kretanju ka Evropi. Sve to zahtijeva kompromis. Kompromis je uvijek težak, posebno kada je uključeno više strana. Mi ne favoriziramo ni jedan ishod. No želimo podržati i potaknuti sve strane da učine kompromise koji su neophodni. Još uvijek ima vremena da se to napravi, ali ne mnogo. Moraju se ozbiljno latiti posla, identificirati točke slaganja i neslaganja i naći način da se krene naprijed sa izbornim reformama.
VOA: Posljednje pitanje: Mnogi tvrde da političarima odgovara održavanje status-quoa. Vrlo malo bi ih htjelo završiti kao Ivo Sanader, u zatvoru nakon pristupa Evropskoj Uniji. Kompromis je neophodan, ali da li vam se čini da svi ti razgovori samo služe dobijanju na vremenu da se ostane na vlasti?
PALMER: Volio bih vjerovati da to nije točno. Pokušavamo pomoći stranama da identificiraju put kojim će doći do kompromisne nagodbe, i čini mi se da sigurno ima razloga vjerovati da neki elementi političkog sistema misle da ima koristi od zastoja, od zadjevica, od neuspjeha da se dođe do rješenja. Nadam se da će prevladati trezvenije glave i oni s dugoročnijim pogledom na interese Bosne, te da će oni koji zagovaraju kompromis imati uspjeha u uvjeravanju svojih vođa da zaista i naprave neophodne prilagodbe, da postignu neophodne kompromise. Vjerujem da se to može postići i mi ćemo raditi sve što možemo, u vremenu koje nam je dostupno, da poguramo postizanje uzajamno dogovorenog niza reformi.
Vaš browser ne podržava HTML5
PALMER: BiH treba politiku kompromisa, a za zastoj su krive političke vođe